"Izgradnjom kulture integriteta podižemo svijest o važnosti borbe protiv korupcije,“ poručio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na međunarodnoj konferenciji „Kultura integriteta - jačanje prevencije korupcije“ koja je održana 23. i 24. svibnja u Šibeniku.
Na konferenciji u organizaciji Ministarstva pravosuđa i uprave i Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala okupili su se ministri iz šest zemalja Jugoistočne Europe, ravnatelji antikorupcijskih agencija, predstavnici međunarodnih organizacija i udruga koje su posvećene borbi protiv korupcije.
Ministar Malenica istaknuo je da su osobni integritet, društveni integritet i institucijski integritet nedjeljivi jedan od drugoga.
„Osobni integritet kao vrijednosti koje kao pojedinci prihvaćamo, društveni integritet kao vrijednosti za koje se kao društvo zalažemo i institucijski integritet kao vrijednosti koje kao država gradimo. Ta tri elementa moraju biti izgrađena u dijalogu i suradnji država, međunarodnih institucija i civilnoga društva” kazao je ministar.
Podsjetio je da je Hrvatska usvojila novu desetogodišnju Strategiju sprječavanja korupcije do 2030. godine čije su mjere usmjerene prema prevenciji i podizanju svijesti da korupcija umanjuje jednake prilike, narušava stabilnost društava i ugrožava temeljne demokratske vrijednosti.
Walter Kemp iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala istaknuo je važnost suradnje između država, institucija i civilnoga društva u borbi protiv korupcije.
“U tome je posebna vrijednost ove konferencije. Zajedničkom suradnjom između ministarstava, antikorupcijskih agencija i civilnoga društva mogu se napraviti iskoraci u borbi protiv korupcije. U kulturi integriteta treba tražiti zajednički odgovor” naglasio je Kemp.
U okviru konferencije održano je osam panel rasprava o ulozi države u jačanju kulture integriteta, nacionalnim i međunarodnim iskustvima u uspostavi kulture integriteta, prevenciji korupcije i regionalnoj suradnji, ulozi međunarodnih organizacija, iskustvu, promjenama i odgovorima na transnacionalnu organiziranu korupciju, ulozi civilnoga društva, problematici nezakonitih tokova novca i povrata imovine kao i ponovnoj društvenoj uporabi imovine.
Države imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o sprječavanju korupcije jačanjem neovisnih institucija i uspostavom jasnih procedura. U izgradnji kulture integriteta važna je svijest državnih dužnosnika o poštivanju etičkih načela. Etički kodeksi za državne dužnosnike ključan su instrument jačanja povjerenja građana u institucije i vlasti. Kvalitetni propisi bez kvalitetne implementacije neće polučiti rezultate - ključni su zaključci su održanih rasprava.
Ambasador Uglješa Zvekić iz Globalne inicijative istaknuo je potrebu za stalnim ažuriranjem kako međunarodnih konvencija tako i nacionalnog zakonodavstva kako bi se efikasnije uhvatilo u koštac s novim oblicima korupcije u vezi s organiziranim kriminalom. U tom smislu prevencija treba izgraditi odgovarajuće mjere za sprječavanje koruptivnih veza između organiziranog kriminala, politike i poslovnog svijeta odnosno tzv. organizirane korupcije.
Posebno je značajna uloga civilnog društva u prevenciji korupcije kako na lokalnim tako i na nacionalnim, regionalnim i međunarodnim razinama.
„Kultura integriteta podrazumijeva njegovanje kulture javnog dijaloga oko promocije novih inicijativa i zakonodavstva u prevenciji i sprječavanju korupcije. Ova konferencija bila je izuzetna i jedinstvena prilika za dijalog između državnih institucija i civilnog društva. Očekuje se da se ovo pozitivno iskustvo nastavi i u budućnosti“, zaključio je.
Glavni zaključci konferencije „Kultura integriteta - jačanje prevencije korupcije“:
• Iako je u državama Jugoistočne Europe zabilježen napredak u procesuiranju koruptivnih djela, postoji kontinuirana potreba za reevaluacijom i unaprjeđenjem borbe protiv korupcije.
• Jačanje integriteta jedan je od kamena temeljaca u prevenciji korupcije. Jaka preventivna komponenta koja uključuje transparentnost, pristup informacijama, antikorupcijske edukacije, zaštita zviždača trebaju biti u fokusu nacionalnih antikorupcijskih strategija.
• Ističe se važnost Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) kao najopsežnijeg pravno obvezujućeg i univerzalnog instrumenta borbe protiv korupcije, ali i važnost konvencija Vijeća Europe o korupciji, kao i rad antikorupcijskog Vijeća Europe - GRECO-a. Te mehanizme države bi trebale osnaživati međunarodnom i bilateralnom suradnjom kroz organizacije poput Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI).
• Civilno društvo i akademska zajednica imaju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije i predstavljaju dodanu vrijednost antikorupcijskim politikama.
• Ključ uspjeha antikorupcijskih strateških dokumenata je u njihovoj implementaciji, a u borbu protiv korupcije treba uključiti sve građane.
Stranica
