Može li stranka biti oslobođena od plaćanja javnobilježničke pristojbe te javnobilježničke nagrade i naknade troška?

Člankom 41. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22) propisano je da stranka, koja ima pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka sukladno posebnim propisima koji vrijede za sudske postupke, od zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika od kojega se traži poduzimanje službene radnje može zahtijevati da je oslobodi dužnosti plaćanja javnobilježničkih pristojbi te nagrade i naknade troškova javnom bilježniku za obavljanje te radnje.  U slučaju oslobođenja od obveze plaćanja nagrade i naknade troškova javni bilježnik od zakonom određenog suda na području kojega je njegovo sjedište ima pravo tražiti isplatu nagrade i naknade troškova na teret suda.

Neovisno o ovom oslobođenju, stranka ima pravo na oslobođenje od plaćanja određenih troškova pružanja javnobilježničkih usluga u skladu s općim aktima Komore. Sukladno Pravilniku o oslobođenju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga („Narodne novine“, broj 19/96) javni bilježnik može osloboditi stranku plaćanja javnobilježničke nagrade i troškova ako se radi o socijalno ugroženoj osobi te žrtvama i invalidima Domovinskog rata, osim za poslove i javnobilježničke radnje u svezi s trgovačkim društvima, ustanovama i zadrugama, poslove i javnobilježničke radnje kojima se stiče imovinska korist bilo u novcu, nekretninama, pokretninama, vrijednosnim papirima i pravima te za poslove i radnje za čije ostvarenje s istim pravnim posljedicama nije neophodno sudjelovanje javnog bilježnika.

Člancima 10., 11. i 11.a Zakona o javnobilježničkim pristojbama („Narodne novine“, broj  72/94, 74/95, 87/96, 112/12, 110/15 i 10/23) propisano je oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
3. osobe s invaliditetom, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočeni u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

Tijela općina i gradova oslobođena su plaćanja javnobilježničkih pristojbi samo ako je sukladno posebnom zakonu na njih preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.

Rješenje o oslobođenju djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.

Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.

Sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji. Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga bračnog druga. Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.