Zatvorski sustav
Tko upućuje osuđenu osobu na izdržavanje kazne zatvora?
Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u nadležnosti je suca izvršenja nadležnog županijskog suda.
Sve osobe osuđene na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci upućuju se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a osobe osuđene na kaznu zatvora do šest mjeseci upućuju se u zatvore najbliže mjestu prebivališta zatvorenika.
U Centru za dijagnostiku u Zagrebu obavljaju se stručni poslovi medicinske, socijalne, psihološke, socijalno - pedagoške i kriminološke obrade te se predlaže program izvršavanja i kaznionica odnosno zatvor u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora. Odluku o upućivanju u konkretnu kaznionicu odnosno zatvor donosi Središnji ured za zatvorski sustav Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Sadržaj programa izvršavanja kazne zatvora?
Program izvršavanja za svakog zatvorenika sadrži sljedeće elemente:
- opće podatke o rasporedu na zatvorenički odjel i u tretmansku skupinu,
- napomene vezane uz zdravstveno stanje i potrebnu zdravstvenu skrb, uključujući psihijatrijsku skrb,
- procijenjenu vrstu i razinu sigurnosnih rizika za vrijeme izvršavanja kazne zatvora,
- procijenjenu vrstu i razinu kriminogenih rizika,
- procijenjene tretmanske potrebe, primarno vezane uz kriminogene rizike,
- ciljeve tretmana,
- specijalizirane tretmanske intervencije i programe te metode i postupke kao što su posebni programi tretmana, psihosocijalne i socijalnopedagoške intervencije te provođenje sigurnosnih mjera izrečenih uz kaznu zatvora,
- opće tretmanske intervencije i programe te metode i postupke, u sljedećim područjima: rad i radno-okupacijske aktivnosti, obrazovanje te slobodno vrijeme,
- podatke o osobama s kojima će zatvorenik kontaktirati za vrijeme izdržavanja kazne zatvora: članovi obitelji, druge osobe koje mogu biti izvor pomoći i podrške,
- druge napomene (zabrana kontakta, obavljanja djelatnosti i sl.)
- plan pripreme za otpust i organizacije postpenalne zaštite.
Program izvršavanja za svakog zatvorenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice odnosno zatvora.
Gdje se izdržava kazna zatvora?
Kazna zatvora dulja od 6 mjeseci izrečena u kaznenom postupku muškim osobama izvršava se u svim kaznionicama, a ženskim osobama u Kaznionici u Požegi.
U Zatvorskoj bolnici u Zagrebu izvršava se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja kada je izrečena uz kaznu zatvora te liječenje bolesnih zatvorenika.
Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u specijaliziranom odjelu za izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora koji je privremeno osnovan u Kaznionici u Turopolju - zatvoreni i poluotvoreni uvjeti (do veljače 2021. godine kazna maloljetničkog zatvora izvršavala se u Odjelu maloljetničkog zatvora u Kaznionici u Požegi). Otvoreni odjel za izvršavanje ove kazne ustrojen je u Kaznionici u Valturi.
Mjera istražnog zatvora, kazna zatvora izrečena u kaznenom postupku do šest mjeseci, kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku, te kazna zatvora kojom je zamijenjena izrečena novčana kazna, izvršava se zatvorima.
Odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod, koju sudovi izriču maloljetnim počiniteljima kaznenih djela, izvršava se u Odgojnom zavodu u Turopolju (mladići) i Odgojnom zavodu u Požegi (djevojke).
Kakva je prehrana zatvorenika?
Zatvorenicima se osiguravaju tri obroka dnevno, poslužena u pravilnim razmacima. Zatvorenicima koji su radno angažirani osigurava se dodatan obrok za vrijeme rada.
Obroci moraju kakvoćom i količinom zadovoljavati prehrambene i zdravstvene standarde, te moraju biti primjereni životnoj dobi, zdravstvenom stanju, naravi posla kojeg zatvorenik obavlja te njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima.
Jelovnik se sastavlja periodično prema jedinstvenom jelovniku izrađenom od Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu.
U povjerenstvu za sastav jelovnika sudjeluje liječnik ili drugi službenik medicinske struke, strukovni učitelj kuhar, ekonom te predstavnik zatvorenika. Svaki pripremljeni obrok kuša upravitelj ili osoba koju ovlasti, a zapažanja se evidentiraju u posebnu evidenciju.
Od svakog obroka ostavlja se uzorak radi eventualne analize za slučaj pojave trovanja hranom. Sanitarne inspekcije redovito obavljaju nadzor nad stanjem čistoće i higijene u kuhinjama i pomoćnim prostorijama, o čemu dostavljaju nalaz.
Obroci moraju kakvoćom i količinom zadovoljavati prehrambene i zdravstvene standarde, te moraju biti primjereni životnoj dobi, zdravstvenom stanju, naravi posla kojeg zatvorenik obavlja te njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima.
Jelovnik se sastavlja periodično prema jedinstvenom jelovniku izrađenom od Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu.
U povjerenstvu za sastav jelovnika sudjeluje liječnik ili drugi službenik medicinske struke, strukovni učitelj kuhar, ekonom te predstavnik zatvorenika. Svaki pripremljeni obrok kuša upravitelj ili osoba koju ovlasti, a zapažanja se evidentiraju u posebnu evidenciju.
Od svakog obroka ostavlja se uzorak radi eventualne analize za slučaj pojave trovanja hranom. Sanitarne inspekcije redovito obavljaju nadzor nad stanjem čistoće i higijene u kuhinjama i pomoćnim prostorijama, o čemu dostavljaju nalaz.
Na koji način se pruža zdravstvena zaštita zatvorenicima?
Zdravstvena se zaštita zatvorenicima pruža u ambulantama kaznionica i zatvora, a kad je potrebno radi liječničkih pregleda ili bolničkog liječenja zatvorenike se upućuje u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. U slučajevima hitnosti ili nemogućnosti obavljanja pregleda ili liječenja unutar zatvorskog sustava, upućuje ih se u zdravstvene ustanove u javnome zdravstvu.
Razina skrbi, mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom usklađena je sa propisima u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zatvorenicima se propisuju lijekovi s osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Razina skrbi, mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom usklađena je sa propisima u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zatvorenicima se propisuju lijekovi s osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Što je tretman zatvorenika?
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora glavna svrha izvršavanja kazne zatvora je uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima.
Ova definicija podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu, što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.
Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka primjerenih osobinama i potrebama zatvorenika te primjerenih vrsti i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
Ovim programom utvrđuje se smještaj na odjel, rad, korištenje slobodnog vremena, posebni postupci (obvezno liječenje od ovisnosti, socijalna, psihološka i psihijatrijska pomoć, skupni i pojedinačni rad), strukovno usavršavanje i izobrazba, dodir s vanjskim svijetom, pogodnosti, posebne mjere sigurnosti i program pripreme za otpust te pomoći nakon otpusta, općenito.
Gledano u širem smislu, tretman obuhvaća sve postupke usmjerene prema zatvorenicima u svrhu njihove resocijalizacije. Ovakve postupke nazivamo općim programima tretmana, a odnose se na rad, obrazovanje i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika. Opći programi tretmana provode se u suradnji odjela tretmana s odjelima za rad i strukovnu izobrazbu, odjelima osiguranja te odjelima zdravstvene zaštite.
Posebni programi tretmana podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman zatvorenika te predstavljaju osnovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika. Djelujući izravno na dinamičke kriminogene čimbenike, ovi programi stvaraju pretpostavke za promjene u ponašanju, stavovima i vrijednostima te na taj način izravno utječu na ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora.
Ova definicija podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu, što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.
Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka primjerenih osobinama i potrebama zatvorenika te primjerenih vrsti i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
Ovim programom utvrđuje se smještaj na odjel, rad, korištenje slobodnog vremena, posebni postupci (obvezno liječenje od ovisnosti, socijalna, psihološka i psihijatrijska pomoć, skupni i pojedinačni rad), strukovno usavršavanje i izobrazba, dodir s vanjskim svijetom, pogodnosti, posebne mjere sigurnosti i program pripreme za otpust te pomoći nakon otpusta, općenito.
Gledano u širem smislu, tretman obuhvaća sve postupke usmjerene prema zatvorenicima u svrhu njihove resocijalizacije. Ovakve postupke nazivamo općim programima tretmana, a odnose se na rad, obrazovanje i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika. Opći programi tretmana provode se u suradnji odjela tretmana s odjelima za rad i strukovnu izobrazbu, odjelima osiguranja te odjelima zdravstvene zaštite.
Posebni programi tretmana podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman zatvorenika te predstavljaju osnovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika. Djelujući izravno na dinamičke kriminogene čimbenike, ovi programi stvaraju pretpostavke za promjene u ponašanju, stavovima i vrijednostima te na taj način izravno utječu na ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora.
Imaju li zatvorenici pravo na vjeroispovijest?
Zatvorenici imaju pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, a također imaju pravo kontaktirati s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice.
Vjeroispovijedanje i dušobrižništvo za najzastupljenije vjerske zajednice uređeno je sporazumima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora (ovakav sporazum za sada postoji za zatvorenike i maloljetnike katoličke, pravoslavne i islamske vjeroispovijesti).
Vjeroispovijedanje i dušobrižništvo za najzastupljenije vjerske zajednice uređeno je sporazumima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora (ovakav sporazum za sada postoji za zatvorenike i maloljetnike katoličke, pravoslavne i islamske vjeroispovijesti).
Kako zatvorenici mogu provoditi slobodno vrijeme?
Zatvorenicima se u okviru njihovih interesa te mogućnosti kaznionica i zatvora organiziraju različite aktivnosti u slobodno vrijeme, a koje se odnose na sportsko-rekreativne i kulturne sadržaje i kreativno izražavanje.
Kaznionice i zatvori organiziraju različite radionice slobodnih aktivnosti koje svoje rezultate pokazuju kroz izložbe, koncerte, predstave, sportske turnire i sl.
Zatvorenici imaju mogućnost samoorganiziranja slobodnog vremena („hobby“) na vlastiti trošak. Upravitelj može odobriti zatvoreniku unos stvari potrebnih za neku specifičnu aktivnost u slobodno vrijeme (knjige, glazbeni instrument, slikarski pribor i boje itd.). Sukladno zakonskim odredbama u kaznenim tijelima može se osnovati Povjerenstvo za organizaciju i provođenje slobodnog vremena kao predstavničko tijelo zatvoreničke zajednice koje pod vodstvom službenika daje prijedloge za bolje organiziranje slobodnog vremena zatvorenika.
Što su to pogodnosti?
Pogodnosti predstavljaju skup poticajnih mjera usmjerenih na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
One se sastoje od ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora te češćih dodira sa vanjskim svijetom.
O pogodnosti upravitelj donosi odluku na temelju procjene uspješnosti programa izvršavanja. Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj se vodi načelom individualizacije izvršavanja kazne.
One se sastoje od ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora te češćih dodira sa vanjskim svijetom.
O pogodnosti upravitelj donosi odluku na temelju procjene uspješnosti programa izvršavanja. Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj se vodi načelom individualizacije izvršavanja kazne.
Tko odlučuje o premještaju zatvorenika?
O premještaju na izdržavanje kazne u drugu kaznionicu ili zatvor odlučuje Središnji ured za zatvorski sustav Uprave za zatvorski sustav i probaciju na prijedlog upravitelja kaznionice ili zatvora gdje zatvorenik izdržava kaznu. Premještaji su uvjetovani sigurnosnim, organizacijskim i tretmanskim razlozima.
Upravitelj kaznionice ili zatvora obvezno razmatra mogućnost premještaja u odjel ili kaznionicu s blažim uvjetima nakon izdržane polovice kazne, a nakon toga svakih šest mjeseci za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne do deset godina, a svakih godinu dana za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora od deset do dvadeset godina, a za zatvorenike koji izdržavaju kaznu dugotrajnog zatvora, svake dvije godine.
Temeljni kriteriji za premještaj zatvorenika u blaže uvjete izvršavanja su rezultati provedbe programa izvršavanja kazne, sigurnosna procjena, procjena vjerojatnosti zlouporabe blažih uvjeta izdržavanja kazne, odnosno sigurnost zajednice.
Može li se zatvorenika premjestiti u drugu kaznionicu odnosno zatvor?
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika se može premjestiti u drugu kaznionicu ili drugi zatvor. Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika radi ostvarivanja programa izvršavanja ili kad je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne i sigurnosti.
Osnovna svrha izvršavanja kazne u poluotvorenim i otvorenim uvjetima je olakšavanje pripreme zatvorenika za povratak u društvo nakon izdržane kazne. Smještaj zatvorenika u ovakve uvjete izvršavanja kazne moguć je ukoliko je procijenjeno kako zatvorenik ne predstavlja ozbiljan rizik za zajednicu te ako je njegov dosadašnji tijek tretmana u zatvorenim uvjetima bio uredan i pozitivno usmjeren.
U odnosu na zatvorene, poluotvoreni uvjeti znatno su sličniji životu na slobodi, no istovremeno zadržavaju visoku razinu kontrole i nadzora nad zatvorenikom. Stoga ovi uvjeti predstavljaju svojevrstan test kojim se provjerava zatvorenikova razina odgovornosti prije no što ga se otpusti s izvršavanja kazne kao slobodnog građanina.
Osnovna svrha izvršavanja kazne u poluotvorenim i otvorenim uvjetima je olakšavanje pripreme zatvorenika za povratak u društvo nakon izdržane kazne. Smještaj zatvorenika u ovakve uvjete izvršavanja kazne moguć je ukoliko je procijenjeno kako zatvorenik ne predstavlja ozbiljan rizik za zajednicu te ako je njegov dosadašnji tijek tretmana u zatvorenim uvjetima bio uredan i pozitivno usmjeren.
U odnosu na zatvorene, poluotvoreni uvjeti znatno su sličniji životu na slobodi, no istovremeno zadržavaju visoku razinu kontrole i nadzora nad zatvorenikom. Stoga ovi uvjeti predstavljaju svojevrstan test kojim se provjerava zatvorenikova razina odgovornosti prije no što ga se otpusti s izvršavanja kazne kao slobodnog građanina.
Koja su prava zatvorenika i čime je zajamčena zaštita tih prava?
Temeljna ljudska prava propisana su Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim aktima, te Zakonom o izvršavanju kazne zatvora: smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, zaštita osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka, redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, obrazovanje, stručnu pravna pomoć u vezi sa zaštitom prava propisanih Zakonom, zdravstvena zaštita i zaštita majčinstva, dodir s vanjskim svijetom, boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje 2 sata dnevno, dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom, vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom, vjenčanje u kaznionici odnosno zatvoru, glasovanje na općim izborima i dr. Zabranjena je diskriminacija zatvorenika po bilo kojoj osnovi.
Ograničavanje zatvorenika u temeljnim pravima dopušteno je samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora, odnosno iz razloga održavanja reda i sigurnosti i u postupku propisanom Zakonom.
Zaštita prava zatvorenika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i u nadležnosti je suca izvršenja. Ostvaruje se podnošenjem žalbe ili pritužbe sucu izvršenja.
Može li zatvorenik zahtijevati naknadu štete?
Svaki zatvorenik kojem je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, ima pravo na naknadu štete.
Što su to stegovni prijestupi zatvorenika?
Stegovna odgovornost zatvorenika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora kao lakša ili teža. Postupak i odluka o stegovnoj odgovornosti i izricanje stegovne mjere u nadležnosti je upravitelja.
Stegovne mjere su:
• ukor
• ograničenje ili privremena uskrata raspolaganja novcem u kaznionici, odnosno zatvoru do tri mjeseca
• uskrata pojedinih ili svih pogodnosti iz članka 138. Zakona o izvršavanju kazne zatvora do tri mjeseca, istekom kojeg roka se pogodnosti mogu odobravati postupno ovisno o uspješnosti u provođenju programa izvršavanja
• upućivanje u samicu do četrnaest dana u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći
Protiv odluke upravitelja o utvrđenoj odgovornosti i izrečenoj stegovnoj mjeri zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja
Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje
Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje jedan su od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenju recidivizma.
Uvažavajući zdravstvene sposobnosti, stečena znanja i vještine zatvorenika, uspješnost ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosnu procjenu te iskazani stvarni interes za radnim angažmanom, nastoji se radno rasporediti što veći broj zatvorenika, sukladno mogućnostima zatvora/kaznionice.
Rad zatvorenika većinom je organiziran u okviru radionica u kaznionicama i zatvorima, u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, šljunčarenja, eksploatacije kamena, izrade betonske galanterije i slično. Zatvorenici u kaznionicama i zatvorima također obavljaju i pomoćno-tehničke poslove poput održavanja čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice/zatvora, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici i slično.
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, zatvorenike je moguće zaposliti kod drugog poslodavca izvan kaznionice/zatvora, a moguće je zatvoreniku omogućiti i nastavak obavljanja vlastite gospodarske i druge djelatnosti. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni poslovi u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara-istovara, poljoprivredni poslovi i slično.
Uvažavajući zdravstvene sposobnosti, stečena znanja i vještine zatvorenika, uspješnost ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosnu procjenu te iskazani stvarni interes za radnim angažmanom, nastoji se radno rasporediti što veći broj zatvorenika, sukladno mogućnostima zatvora/kaznionice.
Rad zatvorenika većinom je organiziran u okviru radionica u kaznionicama i zatvorima, u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, šljunčarenja, eksploatacije kamena, izrade betonske galanterije i slično. Zatvorenici u kaznionicama i zatvorima također obavljaju i pomoćno-tehničke poslove poput održavanja čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice/zatvora, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici i slično.
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, zatvorenike je moguće zaposliti kod drugog poslodavca izvan kaznionice/zatvora, a moguće je zatvoreniku omogućiti i nastavak obavljanja vlastite gospodarske i druge djelatnosti. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni poslovi u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara-istovara, poljoprivredni poslovi i slično.
Mogu li zatvorenici imati video posjete?
Zatvorenicima se mogu odobriti video posjeti u svrhu očuvanja obiteljskih veza kada posjetitelj nije u mogućnosti realizirati posjet zatvoreniku zbog loše financijske situacije, nedostatka vremena ili drugih okolnosti. Video posjet odobrava upravitelj kaznionice odnosno zatvora na pisanu zamolbu zatvorenika. Uz suglasnost zatvorenika, potrebna je i pisana suglasnost osobe koja je u ulozi posjetitelja (gost), koju je potrebno dostaviti kaznionici odnosno zatvoru putem elektoničke pošte ili na drugi dogovoreni način. Posjetitelj za realizaciju video posjeta treba predočiti identifikacijsku ispravu te osigurati Internet i uređaj s kamerom i mikrofonom (računalo, prijenosno računalo, tablet, pametni telefon i sl.)
Kako zatvorenici održavaju osobnu higijenu?
Zatvorenicima se omogućava svakodnevno pranje tijela, a najmanje dva puta tjedno tuširanje. Kaznionica odnosno zatvor osigurava vodu i tolatni i pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine.
Koje su to dopuštene stvari, dragocjenosti, vrijednosnice, novci, osobne i druge stvari koje zatvorenik može imati kod sebe prilikom prijama i izdržavanja kazne zatvora?
Zatvorenik prigodom prijama može zadržati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugrožava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.
U slučaju zlouporabe, navedene stvari mogu se oduzeti.
Upravitelj može dopustiti zatvoreniku da zadrži i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu, interesima sigurnosti i provođenju programa izvršavanja kazne zatvora.
Vrsta i količina dopuštenih stvari propisuje se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.
Dragocjenosti, vrijednosnice, te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti zatvorenika i pohranjuju se u kaznionici, odnosno zatvoru o čemu se zatvoreniku izdaje potvrda.
Zatvorenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca sukladno kućnim redom kaznionice odnosno zatvora i pravilnikom iz članka 88. stavak 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Na zahtjev zatvorenika, dragocjenosti, vrijednosnice, te osobne i druge isprave, mogu se predati osobi koju on odredi.
Tko izriče stegovnu mjeru istražnim zatvorenicima?
Odgovornost zbog stegovnih prijestupa istražnih zatvorenika propisana je Zakonom o kaznenom postupku. O odgovornosti odlučuje nadležni sudac na prijedlog upravitelja.
Za stegovne prijestupe istražnih zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća može izreći stegovnu kaznu ograničenja posjeta i dopisivanja. To se ograničenje ne odnosi na veze istražnog zatvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim službenikom.
Stegovna odgovornost maloljetnika
Stegovna odgovornost maloljetnika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne izrečene maloljetnicima za kaznena djela ili prekršaje kao lakša ili teža.
Postupak i odluka o stegovnoj odgovornosti i izricanje stegovne mjere u nadležnosti je upravitelja, a maloljetnik ima pravo žalbe nadležnom sudu za mladež.
Tko može pokrenuti postupak za uvjetni otpust zatvorenika?
Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora prije isteka kazne.
Uvjetni otpust zatvorenika reguliran je odredbama Kaznenog zakona i Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Postupak uvjetnog otpusta pokreće se prijedlogom za uvjetni otpust sucu izvršenja županijskog suda na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor.
Prijedlog mogu podnijeti zatvorenik, njegov opunomoćenik, članovi obitelji zatvorenika uz njegov pristanak i državni odvjetnik.
Sud može uvjetno otpustiti zatvorenika ako je izdržao jednu polovinu kazne na koju je osuđen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano očekuje da neće počiniti kazneno djelo te ako na to pristane.
Uvjetni otpust zatvorenika reguliran je odredbama Kaznenog zakona i Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Postupak uvjetnog otpusta pokreće se prijedlogom za uvjetni otpust sucu izvršenja županijskog suda na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor.
Prijedlog mogu podnijeti zatvorenik, njegov opunomoćenik, članovi obitelji zatvorenika uz njegov pristanak i državni odvjetnik.
Sud može uvjetno otpustiti zatvorenika ako je izdržao jednu polovinu kazne na koju je osuđen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano očekuje da neće počiniti kazneno djelo te ako na to pristane.
Ako je prijedlog za uvjetni otpust odbijen (čl. 170. Zakona o izvršavanju kazne zatvora), novi prijedlog može biti podnesen protekom jedne godine od pravomoćnosti odluke vijeća, neovisno o neizdržanom dijelu kazne, osim ako su se pojavile nove okolnosti koje opravdavaju podnošenje novog prijedloga.
Tko odlučuje o uvjetnom otpustu zatvorenika?
O uvjetnom otpustu zatvorenika odlučuje:
1. Vijeće Županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica, u vijeću od 3 suca, a predsjednik je sudac izvršenja. Na ovaj način rješavaju se uvjetni otpusti dulji od tri mjeseca.
2. Sudac izvršenja županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica može uvjetno otpustiti zatvorenika do tri mjeseca prije isteka kazne.
Tijekom uvjetnog otpusta osuđeniku se mogu odrediti jedna ili više posebnih obveza te zaštitni nadzor (čl. 62. st. 2. Kaznenog zakona):
Uvjetni otpust rješenjem može opozvati sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika ako osuđenik počini jedno ili više kaznenih djela tijekom uvjetnog otpusta za koje mu je izrečena kazna zatvora od jedne godine ili teža kaznu te ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebne obveze navedene u Kaznenom zakonu koje su joj određene, ili ih teško ili uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora propisanog Kaznenim zakonom.
1. Vijeće Županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica, u vijeću od 3 suca, a predsjednik je sudac izvršenja. Na ovaj način rješavaju se uvjetni otpusti dulji od tri mjeseca.
2. Sudac izvršenja županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica može uvjetno otpustiti zatvorenika do tri mjeseca prije isteka kazne.
Tijekom uvjetnog otpusta osuđeniku se mogu odrediti jedna ili više posebnih obveza te zaštitni nadzor (čl. 62. st. 2. Kaznenog zakona):
- nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za određeno zanimanje koje odabere uz stručnu pomoć ureda za probaciju,
- zaposlenje koje odgovara njegovoj stručnoj spremi ili razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogućnostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omogući ured za probaciju,
- nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati i prema savjetima ureda za probaciju,
- liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju,
- odvikavanje od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju ,
- zabranu posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela,
- zabranu druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da počini kazneno djelo, zabranu zapošljavanja, podučavanja ili smještaja tih osoba,
- zabranu napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana,
- zabranu nošenja, posjedovanja i povjeravanja na čuvanje drugoj osobi oružja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na počinjenje kaznenog djela,
- ispunjavanje obveze uzdržavanja uz stručnu pomoć nadležnog tijela probacije
- redovito javljanje službi za probaciju, zavodu za socijalnu skrb u županiji, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu,
- i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo.
Uvjetni otpust rješenjem može opozvati sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika ako osuđenik počini jedno ili više kaznenih djela tijekom uvjetnog otpusta za koje mu je izrečena kazna zatvora od jedne godine ili teža kaznu te ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebne obveze navedene u Kaznenom zakonu koje su joj određene, ili ih teško ili uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora propisanog Kaznenim zakonom.