​Što su točno digitalizacija i informatizacija?

Riječi digitalizacija i informatizacija u kontekstu pravosudnog sustava građanima vrlo malo znače, međutim, one označavaju procese koji polako preuzimaju primat u komunikaciji građana s pravosudnim tijelima jer istovremeno omogućavajući lakšu i bržu kontrolu rada pravosuđa, osiguravaju transparentnost i konstantno potiču rast efikasnosti cijelog sustava.

Ovi procesi, uslijed međuovisnosti institucija i složenosti svakog pravnog sustava, pa tako i našeg, nužno su dugotrajni i zahtijevaju puno suradnje prije predstavljanja građanima. Važnost korištenja modernih tehnologija u radu pravosudnih tijela i zatvorskog sustava prepoznalo je i Ministarstvo pravosuđa te već godinama kontinuirano ulaže u razvoj novih aplikacija i funkcionalnosti.

Građanima je to najvidljivije kroz sustav e-komunikacije koji odvjetnicima i drugim obveznim sudionicima sudskih postupaka, pod posebnim uvjetima i posredstvom e-građana, omogućava uvid u sadržaj dokumenata sudskog predmeta, ali i slanje podnesaka sudu te primanje otpravaka sa suda. U tijeku je stvaranje tehničkih preduvjeta kako bi i građani mogli sudu slati podneske preko web aplikacije, te primati od suda dokumente na isti način.

Za razliku od eKomunikacije, sustav ePredmet  omogućava građanima informiranje o tijeku i dinamici rješavanja predmeta u redovnom postupku i postupku po pravnom lijeku, ali ne i uvid u sadržaj dokumenata sudskog spisa.

Osim ove dvije aplikacije, građani mogu elektroničkim putem pristupiti zemljišnim knjigama i katastru, sudskom registru, pokrenuti vlastiti posao ili dobiti uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, o čemu se detaljnije može pročitati na ovim stranicama.

Javnost malo zna o aplikacijama i procesima koje su za rad pravosudnih tijela neprocjenjive i čine ga lakšim, bržim i povezanijim, a procese koji građanima olakšavaju život – mogućim.

Integirani sustav za upravljanje sudskim predmetima – eSpis je informacijski sustav u kojem predmete vode općinski, trgovački i županijski sudovi. Implementacija eSpis sustava na prekršajne odjele općinskih sudova, općinske prekršajne sudove i Visoki prekršajni sud planirana je za rujan 2020. godine, a na upravne sudove i Visoki upravni sud do rujna 2021. godine.

Aplikativni sustav eSpis je povezan s nekoliko registara i drugih informacijskih sustava:

• Sudski registar - razmjenjuju se podaci o društvima koja su prestala postojati te informacije o stečajnim postupcima na sudu),
• OIB,
• Jedinstveni Registar Osoba,
• Financijska agencija (FINA) -automatski se uparuju uplate sudskih pristojbi,
• Kaznena Evidencija - dohvaćanje potvrda iz KE,
• Prekršajna Evidencija - dohvaćanje potvrda iz PE,
• Sustav upravljanja predmetima državnog odvjetništva (CTS) - izdavanje potvrda o ne provođenju istrage i razmjena dokumenata s državnim odvjetništvima i
• Zajednički Informacijski Sustav - razmjena dokumenata i izvadaka te slanje na viši sud.

Sustav CTS je jedinstveni sustav upravljanja predmetima državnog odvjetništva kojeg koriste sva općinska i županijska državna odvjetništva, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Sustav sudske prakse SupraNova je aplikacijski sustav namijenjen za korištenje u svim redovnim i specijaliziranim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U sustav se unose konačne odluke svih navedenih sudova. Građanima je dostupan pretraživač odluka preko Internet stranice Sudska praksa te je omogućen pristup tekstovima odluka prema određenim poslovnim pravilima.
 
ZPIS sustav je jedinstveni aplikativni sustav za zatvorski i probacijski sustav koji omogućava jednoobrazno postupanje, centralno izvješćivanje, uspostavljanje elektroničke komunikacija s OIB čvorom, s informacijskim sustavom Ministarstva unutarnjih poslova te kaznenom evidencijom i prekršajnom evidencijom za sva kaznena tijela i probacijske urede.

Osim procesa digitalizacije koji općenito označava elektroničke procese, procesi informatizacije pravosuđa osigurali su tehničke uvjete bez kojih procesi digitalizacije ne bi bili mogući u vidu nabave 3.500 računala, 600 prijenosnih računala i 200 skenera te konsolidacije mrežne i serverske infrastrukture.

U svrhu uvođenja novih aplikativnih sustava te sve češće primjene korištenja video sustava povećane su i brzine linkova po lokacijama pravosudnih i kaznenih tijela te je omogućena veća mrežna propusnost prema svim lokacijama pravosudnih sustava.
Uvođenjem naprednog video sustava omogućene su rasprave na daljinu između svih kaznenih tijela, Vrhovnog suda i županijskih sudova, a sigurnost informacijskog sustava pravosuđa podignuta je na višu razinu uvođenjem komponenti koje služe za detektiranje i suzbijanje sofisticiranih malicioznih prijetnji.

Proces digitalizacije i informatizacije pravosuđa je dugotrajan proces na čijoj daljnjoj implementaciji će Ministarstvo pravosuđa i nadalje predano raditi.



Pisane vijesti