- Objavljeno: 23.01.2020.
Priopćenje o radu zemljišnoknjižnih odjela na općinskim sudovima
Očitovanje Ministarstva pravosuđa, temeljem Zakona o medijima (članak 40. do 55.), u svrhu objektivnog izvješćivanja javnosti u povodu članka objavljenog u dnevnom tisku „Jutarnji list“ 22. siječnja 2020. godine pod naslovom koji počinje s tekstom Gruntovnica u kaosu.
Na zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova povećan je priliv novih predmeta za 30.109 u 2019. godini u odnosu na 2016. godinu, što je povećanje za 6,15%. Razlozi za povećanje broja predmeta su: pojačana gospodarska aktivnost i aktivnost na tržištu nekretnina, povećan broj prijedloga za upis nerazvrstanih cesta, predmeti legalizacije dostavljeni na zemljišnoknjižne odjele, provedba povećanog broja strateških projekata, izvlaštenja, aglomeracija, upisa prava služnosti te postupaka obnove zemljišnih knjiga koji dovode do smanjenja broja predmeta u zemljišnoknjižnim odjelima. Primjerice, u 2019. godini obnovljeno je 27 katastarskih općina, a trenutno se provode obnove zemljišnih knjiga za 97 katastarskih općina.Usporedbom podataka o broju riješenih predmeta u 2016. i 2019. godini proizlazi da je riješeno 31.418 zemljišnoknjižnih predmeta više nego u 2016. godini, što je povećanje broja riješenih predmeta za 0,37%.
Ako uspoređujemo udjele neriješenih predmeta u odnosu na zaprimljene predmete u 2016. godini bilo ih je 8,60%, a u 2019. godini 10,78%, što je povećanje od samo 2,18%.
Donošenjem novog Zakona o zemljišnim knjigama stupilo je na snagu niz promjena i instituta kojima će se pojednostavniti i ubrzati rad sa zemljišnoknjižnim predmetima, kao primjerice:
- zemljišnoknjižni postupak se određuje kao hitan postupak (čl. 97.) i propisuju se rokovi za donošenje rješenja u redovnim i posebnim zemljišnoknjižnim postupcima,
- redovni postupci (npr. uknjižba prava vlasništva, uknjižba založnog prava - hipoteka) rok je 15 dana za donošenje rješenja (čl. 115.),
- podaci u zemljišnoj knjizi prilikom promjene adrese ili prezimena mijenjat će se automatizmom, bez zahtjeva stranke i bez rješenja – čime će se smanjiti broj prijedloga u zemljišnim knjigama za oko 15.000 predmeta godišnje,
- komunikacija između tijela sudbene i upravne vlasti sa zemljišnoknjižnim sudovima vodit će se isključivo elektroničkim putem,
- javni bilježnici prilikom ovjeravanja isprava koje su temelj upisa u zemljišnu knjigu upoznat će stranku s mogućnošću podnošenja elektroničkog prijedloga te uz suglasnost stranke dostaviti prijedlog elektronički.
Ističemo kako svaki zemljišnoknjižni odjel na općinskim sudovima u Hrvatskoj ima plan rješavanja zaostataka te odjeli s preko 1.000 neriješenih predmeta imaju odobren prekovremeni rad, kao i mogućnost „daljinskog“ rješavanja predmeta preraspodjelom s preopterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, dok je uspostavom e-Komunikacije i e-Pošte smanjen administrativni rad službenika.
Isto tako, uspoređujemo li podatke zemljišnoknjižnih odjela na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Rijeci, smanjen je zaostatak sa 6.187 neriješenih redovnih predmeta u 2016. godini na 3.624 neriješena redovna predmeta u 2019. godini na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a na Općinskom sudu u Rijeci s 1.273 neriješena redovna predmeta u 2016. na 320 neriješenih redovnih predmeta u 2019. godini.
Skrećemo pažnju kako 50 zemljišnoknjižnih odjela rješava predmete u roku do 10 dana.
Cilj je u skorije vrijeme na općinskim sudovima riješiti sve neriješene zemljišnoknjižne predmete, a jedan od pokazatelja uspješnosti je i izvješće Doing business za 2020. - pokazatelj Registering property (Uknjižba nekretnine), prema kojem je Hrvatska skočila s 51. na 38. mjesto od ukupno 190 država svijeta. Primjerice, u 2017. godini Hrvatska je bila rangirana na 62 mjestu.
Slijedom navedenog, ne postoji "kaos na gruntovnicama" kako to tvrdi novinar u novinarskom članku jer se zaostaci svakodnevno rješavaju.