Peti okrugli stol „Važnost antikorupcijskih politika u kontekstu funkcioniranja lokalnih i regionalnih razina“ održan u Osijeku

U Osijeku održan okrugli stol za stručnu javnost te čelnike gradova i općina Osječko - baranjske županije „Važnost antikorupcijskih politika u kontekstu funkcioniranja lokalnih i regionalnih razina“.

Okrugli stol se sastojao od dva panela, a započeo je uvodnim izlaganjem Mladena Bručića-Matica, ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije, koji se osvrnuo na elemente nacionalne antikorupcijske kampanje te svih dosad donesenih antikorupcijskih normativnih i legislativnih okvira kao što su Zakon o lobiranju, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, izmjene Zakona o Vladi, ali i Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.

Nije svaka nepravilnost korupcija

Prvi panel, „Prevencija korupcije na lokalnoj i regionalnoj razini - ovlasti neovisnih institucija - iskustva i perspektive“, bavio se radom i ovlastima Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenika za informiranje, Državnog ureda za reviziju i Ureda pučke pravobraniteljice koji djeluju u pojedinim područjima prevencije korupcije.

Posebno je zanimljivo bilo čuti nešto više o iskustvima i izazovima u radu navedenih neovisnih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini. Svih petero panelista složilo se kako su daljnja edukacija i sinergijsko djelovanje svih ovih tijela ključni alati u borbi protiv korupcije, posebice edukacija na lokalnim razinama, budući da upravo lokalne jedinice često pogrešno interpretiraju rad i ulogu tijela, kao i svoje obveze.  

Savjetnica Pučke pravobraniteljice Nika Morović istaknula je kako  je na lokalnoj i regionalnoj razini, najčešći problem upravo nerazumijevanje zakonskih odredbi i koraka koje treba poduzeti kako bi se ostvarila Zakonom zajamčena prava i zaštita.

Međutim, zahvaljujući svojim područnim uredima i kontakt - točkama kao što su i udruge civilnog društva, Ured Pučke pravobraniteljice dobro je povezan s lokalnim zajednicama.  

Članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nike Nodilo Lakoš naglasila je kako u Povjerenstvu imaju više od 3000 otvorenih korisničkih računa (odnosno 3000 registriranih obveznika), a većinu njih predstavlja upravo lokalna razina, dodavši kako je edukacija sastavni dio njihova posla.

Član Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Draženko Pandek kazao je kako su lokalni izbori velik izazov za DIP zbog velikog broja sudionika (prošli su imali više od 4000) jer područna povjerenstva koja nisu stalna tijela (kao što je DIP), već se formiraju ad hoc.

Također, navodi i to kako bi bilo dobro oformiti Registar lokalnih vijećnika kako bi i rad lokalne samouprave bio što transparentniji.

Voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenika za informiranje mr. sc. Dubravka Bevandić, također ističe  važnost edukacija na razinama lokalne samouprave, ali i s nužnosti konstantne edukacije službenika za informiranje, budući da u njihov Ured godišnje pristigne i do 2000  predmeta žalbi s lokalnih razina.

Pomoćnik glavnog državnog revizora Ivan Čulo, istaknuo je da nisu sve nepravilnosti korupcija te da je ponekad u pitanju jednostavno - neznanje.
 
Zakon prijaviteljima jamči zaštitu identiteta

Drugi je panel predstavio mehanizme zaštite prijavitelja nepravilnosti, odnosno provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Zakon o lobiranju koji je na snagu stupio 1. listopada ove godine. Uredu Pučke pravobraniteljice je Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti povjeren mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, a koji objedinjuje višestruke zadaće te instituciju čini važnim segmentom preventivnog antikorupcijskog mehanizma.

Savjetnica Morović ovdje je primijetila kako postoje dvije kategorije prijavitelja - oni koji bi nepravilnost prijavili bez obzira na Zakon te oni koji će prijaviti upravo zato jer im Zakon jamči zaštitu identiteta. Također, naglasila je kako bi poslodavci trebali pružiti sigurnost i neovisnost o radu povjerljivih osoba te osigurati sigurne kanale za prosljeđivanje nadležnim tijelima. „

Zviždač nije cinker, već savjesni građanin“, napomenula je načelnica Sektora za sprječavanje korupcije Tamara Šurina, dodavši kako je iznimno bitno o ovom Zakonu osvijestiti i lokalne zajednice. Istaknula je i da njeno ministarstvo rade na jednoj IT platformi i razvijaju AI asistenta koji bi svim zaposlenicima pomogao u razumijevanju Zakona i postupaka prijavljivanja te da je - u svrhu praćenja učinkovitosti Zakona - ostvarena i suradnja s privatnim sektorom.

Raspravljalo se i o Zakonu o lobiranju (koji je 1. listopada 2024. stupio na snagu) te o njegovoj budućoj provedbi u kontekstu rada Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa koje će biti nadležno za vođenje Registra lobista i druge poslove u skladu sa Zakonom. Putem Registra lobista Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa će pratiti i postupke lobiranja i postupke izvještavanja.

“Područje lobiranja je vrlo kompleksno i široko te ga je vrlo teško pretočiti u odredbe zakona te će trebati proteći određeno vrijeme kako bi se detektirali dijelovi koji će se potencijalno trebati doraditi“, rekla je članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nike Nodilo Lakoš. 

Ravnatelj Uprave Bručić-Matic, dodao je  kako se ovim zakonom prvi puta u Hrvatskoj regulira nešto što je u javnosti bilo stigmatizirano te naglasio kako oba zakona predstavljaju ključne alate prevencije korupcije.

Okrugli stol dio je projekta „Poticanje šire javnosti u borbu protiv korupcije podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti sprječavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja“ koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te je posljednji u ovogodišnjem nizu okruglih stolova. U okviru edukativno-informativne kampanje provodi se niz aktivnosti s ciljem jačanja svijesti građana o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja.

 


 

Pisane vijesti