- Objavljeno: 04.05.2016.
Održano predavanje: PTSP i suicidalno ponašanje u zatvorskom miljeu: mogući uzroci i mogućnosti prevencije
U organizaciji Sekcije za penološku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva u utorak 19. travnja u Ministarstvu pravosuđa, psiholog mr.sc. Zoran Komar održao je predavanje „PTSP i suicidalno ponašanje u zatvorskom miljeu: mogući uzroci i mogućnosti prevencije“.
Tijekom predavanja razmotrene su dvije srodne, ali zasebne pojave u zatvorskom miljeu: posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i suicidalno ponašanje, njihova zastupljenost unutar dvije zasebne skupine: zatvorenika i zatvorskih službenika, te raspravljani mogući uzroci i mogućnosti preventivnog djelovanja unutar zatvorskog sustava.S obzirom na relativno značajan broj hrvatskih branitelja koji se nalaze na izdržavanju zatvorskih kazni, od kraja devedesetih godina u hrvatskim kaznionicama provodi se Posebni program tretmana osoba oboljelih od PTSP-a koji je ograničen na branitelje s razvijenim simptomima PTSP-a. Međutim, uvažavajući činjenicu da se PTSP pojavljuje primarno uslijed izloženosti traumatskim događajima, za očekivati je njegovu zastupljenost i kod drugih zatvorenika, od sudionika teških prometnih nesreća, oružanih pljački i fizičkih napada do žrtava seksualnog zlostavljanja. Također, novija istraživanja upozoravaju na visoku zastupljenost PTSP-a i kod zatvorskih čuvara - čak 34 % (Spinaris, 2011.), čemu se kod nas još uvijek ne pridaje posebna pozornost, unatoč činjenici da PTSP rezultira pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja, povećanjem bolovanja i troškova liječenja, izostancima s posla, prijevremenim otkazima i narušenim obiteljskim odnosima.
Suicidalno ponašanje u hrvatskim zatvorima pojavljuje se u obliku autoagresivnih formi odbijanja hrane i samoozljeđivanja pa do pokušaja i izvršenja suicida, a nastoji se sprječavati pomoću Operativnog plana aktivnosti s ciljem sprječavanja suicida koji je na snazi još od 2004. godine. Pritom, izostaje sustavno praćenje uzroka ovih pojava, njihovo pravovremeno detektiranje i preventivno djelovanje. U razmatranju mogućih uzroka razvoja PTSP-a i suicidalnog ponašanja čini se instruktivnim teorijski model bio-psiho-socijalne ranjivosti na stres (Goh & Agius, 2010.) koji uvažava isprepleteni utjecaj različitih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika, dok precizniji uvid u specifičnosti suicidalnog ponašanja može pružiti Interpersonalna teorija suicida (Van Orden i sur., 2010.) prema kojoj je takvo ponašanje posljedica udruženog djelovanja tri skupine čimbenika: osjećaja osujećene pripadnosti („ja sam sam“), osjećaja opterećenja za druge („ja sam na teret drugima“) i stečene sposobnosti za počinjenje suicidalnog čina. U svakom slučaju, nesporno je da zatvorski milje dodatno otežava život osoba s PTSP-om i povećava rizike suicidalnog ponašanja, pri čemu i jedno i drugo gotovo podjednako vrijedi za zatvorenike ali i zatvorske službenike.
Prepoznavanje pojava PTSP-a i suicidalnih sklonosti neizostavan je prvi korak u smjeru osmišljavanja preventivnih programa. Pritom je (psiho)dijagnostički model za zatvorenike potrebno dodatno razraditi u okviru Centra za dijagnostiku i Sektora tretmana, dok bi se praćenje indikatora psihičkog zdravlja zatvorskih službenika moglo organizirati u okviru Službe za preventivno djelovanje, prikupljanje, analizu i vrednovanje podataka, uz zajamčeno poštivanje povjerljivosti i sprječavanje bilo kakve stigmatizacije. Na temelju detektiranih rizičnih skupina Sektor tretmana mogao bi unutar kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda inicirati posebne preventivne programe za zatvorenike u obliku radionica s ciljem upoznavanja, osvješćivanja i uvježbavanja određenih tehnika i postupaka samopomoći i pomoći drugima. Za samoregulaciju psiho-fizičkog stanja preporučuju se jednostavne vježbe opuštanja čija je učinkovitost empirijski provjerena, mogu se relativno lako usvojiti i prakticirati u gotovo svim uvjetima. To su: vježbe disanja, mišićne relaksacije, kreativne vizualizacije, usmjeravanja pažnje, duhovne vježbe i autogeni trening. Nešto zahtjevnije, ali također učinkovite tehnike su: rekapitulacija stresnog događaja, radionice za uvježbavanje kontrole ljutnje i nenasilnog rješavanja sukoba. Za pružanje pomoći drugima preporučuju se posebne radionice koje na jednostavan i laicima prilagođen način otkrivaju kako prepoznati osobu u (suicidalnoj) krizi, kako razgovarati s takvom osobom, kako joj pružiti „prvu pomoć“ i kome je uputiti za stručnu pomoć. Jednako tako, u okviru Centra za izobrazbu, programi-radionice sličnog sadržaja mogu se organizirati za zatvorske službenike s dvojakom svrhom: za edukaciju djelatnika Sektora tretmana kao budućih edukatora i supervizora programa namijenjenih zatvorenicima, ali i kao oblik psiho-socijalnog rasterećenja i potpore onim zatvorskim službenicima koji su pod povećanim rizikom razvoja PTSP-a (i suicidalnih sklonosti) zbog posebno zahtjevnih profesionalnih obveza.
Mr. sc. Zoran Komar, psiholog, osnivač je i direktor Core Integra d.o.o. za savjetovanje i usluge u području razvoja ljudskih potencijala. Jedan je od osnivača i dugogodišnji voditelj hrvatske vojno-psihološke službe, a u poslijeratnom razdoblju posebno se bavio psiho-socijalnim problemima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, obnašajući dužnosti pomoćnika ministra i državnog tajnika za branitelje u istoimenom ministarstvu. Kreator je i voditelj brojnih aplikativnih projekata iz područja psihološke prevencije i potpore, kriznih intervencija i skrbi za stradalnike Domovinskog rata. Pored ostalog, aktivno je sudjelovao u osmišljavanju i provedbi posebnog programa skrbi za hrvatske branitelje na izdržavanju zatvorskih kazni u kaznionici u Lepoglavi tijekom 2004/2005. godine. Koautor je prve empirijske studije o posttraumatskom stresnom poremećaju kod hrvatskih branitelja, uspostavio je sustav kontinuiranog praćenja samoubojstava branitelja na nacionalnoj razini, a 2015. objavio je empirijsku studiju Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj. Autor je i urednik nekoliko znanstvenih i stručnih knjiga, a samostalno i u koautorstvu objavio je preko 50 znanstvenih i stručnih radova.