Novi sustav plaća u državnoj i javnoj službi zalog je budućnosti učinkovite, profesionalne i održive javne uprave

Uređenje plaća u državnoj i javnoj službi sadržano u konačnom prijedlogu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama najveći je reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina i rezultat je socijalnog partnerstva i dijaloga sa sindikatima

Na sjednici Vlade održanoj 30. studenoga 2023. godine usvojen je konačni prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama čiji je cilj standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Ovim se zakonskim prijedlogom prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća te se formira sustav s instrumentima za pravovremeno i adekvatno rješavanje neravnoteža u sustavu plaća.

„Ovo je jedna od najvažnijih reformi u javnoj upravi u proteklih 30 godina gdje idemo za novim, pravednijim, održivim sustavom, a ovaj zakon će biti akt koji će zamijeniti više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću. Kada ovaj Zakon stupi na snagu, kada se usvoje uredbe, jedna za državnu, druga za javne službe, donesu rješenja, ovo će biti još jedan korak u povećanju plaća ljudi koji rade u državnoj i javnoj službi, a također čitav niz prava i sustav zapošljavanja bit će puno bolje i transparentnije uređen nego što je to bilo do sada“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Zakonskim prijedlogom se smanjuje 2.500 kategorija radnih mjesta, dokida se sustav s više od 560 različitih dodataka i uvodi sustav od 7 kategorija dodataka.

Također se uvodi 16 platnih razreda s rasponom koeficijenata 1 do 8, a najniži koeficijent rast će za gotovo 60 posto.

Važna novina je i uvođenje dodataka na plaću za učinkovitost rada i to do 30 posto. Službenici i namještenici s najboljim rezultatima će moći ostvariti i godišnji bonus. 

Jedna od novosti je i osnivanje Vijeće za praćenje sustava plaća čiji zadatak će biti praćenje uređenja sustava plaća i predlaganje cjelovitog unaprjeđenja. U Vijeću će, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstava, biti uključeni i predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.

Zakon će slijediti odgovarajuće uredbe koje će se donositi u suradnji sa socijalnim partnerima i to na temelju objektivnih i mjerljivih pokazatelja, sve s jasnim ciljem da sustav plaća bude moderniji i pravedniji.

„Prijedlog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi najveći je reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednja tri desetljeća. Izrađen je u socijalnom partnerstvu i dijalogu sa sindikatima i zalog je budućnosti učinkovite, profesionalne i održive javne uprave i to javne uprave bliže građanima“ zaključio je ministar Ivan Malenica.
 
Centralizirani i digitaliziran sustav zapošljavanja u državnoj službi

„Zakon o državnim službenicima dio je mozaika promjena u javnoj upravi koji doprinosi podizanju kvalitete, učinkovitosti i profesionalnosti državne uprave. Novi Zakon omogućit će kvalitetnije napredovanje i vrednovanje rada. Uz novi Zakon o Registru zaposlenih i COP-u, Zakon o plaćama i e-Državni ispit, čini cjelinu koja će podići transparentnost i kvalitetu državne uprave“, kazao je ministar Malenica.

Zakonskim prijedlogom uvodi se centralizirani i digitaliziran sustav zapošljavanja u državnoj službi. To znači da će se cjelokupni postupak prijma u državnoj upravi voditi putem IT platforme.

Novi sustav zapošljavanja bit će objektivniji, transparentniji i brži kako bi se građanima pravodobno osigurale usluge.

Važna novina odnosi se na osiguranje uravnotežene rodne zastupljenosti u državnom tijelu, osobito u pogledu poticanja žena na rad na rukovodećim radnim mjestima.

Predložene su i nove odredbe o mobilnosti državnih službenika te će službenici dobiti mogućnost prijave na bilo koje otvoreno radno mjesto unutar sustava državne uprave.

Službenici će biti obvezni potpisati izjavu da se ne nalaže u sukobu interesa, a dodaju se dva nova razloga za prestanak službe po sili zakona sukladno Strategiji suzbijanja korupcije do 2030.
 
Unaprjeđenje rada upravnih inspektora i administrativno rasterećenje upravne inspekcije

Cilj predloženih izmjena Zakona o upravnoj inspekciji je prvenstveno unaprjeđenje rada upravnih inspektora i administrativno rasterećenje upravne inspekcije.

Način na koji će se postići takvo unaprjeđenje i skraćenje trajanja inspekcijskog nadzora je da se propiše sastavljanje zapisnika o inspekcijskom nadzoru samo kada se utvrdi nezakonitost, nepravilnost i nedostatak u radu nadziranog tijela. U suprotnom, obveza upravnog inspektora je samo pisano obavijestiti čelnika nadziranog tijela.

Uz to, Zakon o upravnoj inspekciji se usklađuje s uvođenjem eura kao službene valute te se prekršajne kazne iskazuju u eurima.
 
Standardiziraju se, pojednostavljuju i ujednačavaju pravila dostave u sudskim postupcima

„Zakon o dostavi sudskih pismena dio je zakonodavnih promjena koje izravno utječu na učinkovitost sudova i smanjenje dužine trajanja sudskih postupaka. Ovim se zakonom prvi put standardiziranim pravilima onemogućuje neopravdano odugovlačenje postupka zbog dostave i primitka sudskih pismena“, istaknuo je ministar Malenica.

Dostava sudskih pismena u postojećem zakonodavnom okviru regulirana je Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o upravnim sporovima i Prekršajnim zakonom zbog čega su pravila o dostavi neujednačena i otežavaju provedbu dostave.

Prijedlogom Zakona o dostavi sudskih pismena standardiziraju se, pojednostavljuju i ujednačavaju pravila dostave u sudskim postupcima.

Posebno se propisuju obveznici elektroničke dostave, elektronička dostava fizičkim osobama i tijek postupka elektroničke dostave, kao i mjesto uručenja kod fizičke dostave, a propisuje se i način uručenja kod osobne i posredne dostave, mogućnost uručenja pismena drugim osobama za primatelja, odbijanje primitka pismena i tijek postupka uručenja.
 
Sporazum o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Na sjednici Vlade je prihvaćen i Zaključak o prihvaćanju Sporazuma o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke Crkve u Hrvatskoj kojim se definira pravna osoba Katoličke Crkve te pitanje pravnog sljedništva na način da se sva statusna pitanja glede pravnih osoba Katoličke crkve prosuđuju isključivo prema kanonskom pravu.

Sporazum se donosi sukladno odredbama ugovora između Svete Stolice i Hrvatske o pravnim pitanjima, a radi njegovog pravilnog i cjelovitog razumijevanja i provedbe.

Ministar pravosuđa i uprave ovlašten je da, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpiše Sporazum s Hrvatskom biskupskom konferencijom.


Foto: HINA

Pisane vijesti