Ministar Malenica u Hrvatskom saboru: Prijedlogom Zakona o referendumu institut referenduma uređuje se cjelovito

U Hrvatskom saboru danas je predstavljen novi prijedlog Zakona o referendumu koji za cilj ima otklanjanje nedostataka i nedorečenosti važećeg Zakona.

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave donesen je 1996. godine i otad je mijenjan i dopunjavan tri puta. Osim toga, jednom je bio izmijenjen drugim zakonom, a Ustavni sud je dosada tri puta ukidao pojedine njegove odredbe.

"Referendum se smatra temeljnim instrumentom izravne (neposredne) demokracije jer na njemu birači neposredno odlučuju o političkim pitanjima od javnog interesa. Referendum je iznimno važan za širenje demokratskih osnova političkog odlučivanja na državnoj i lokalnoj razini, ali i za ostvarenje demokratskog političkog dijaloga u društvu" izjavio je ministar na početku izlaganja te je dodao kako institut referenduma mora biti primjereno uređen zakonom te prikladno dimenzioniran u skladu s Ustavom.

"To je temeljna i najvažnija pretpostavka bez koje referendum u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava ne može dobiti onu ulogu u političkom osvještavanju i aktiviranju građana te jačanju građanske svijesti i društvene odgovornosti koja mu je izvorno namijenjena" izjavio je ministar.

U ovom se Prijedlogu zakona uređuje državni referendum. U članku 87. Ustava predviđene su tri različite referendumske inicijative (nadležna tijela: Hrvatski sabor i Vlada koja Predsjedniku predlaže raspisivanje referenduma te birači), ovisno o tome tko inicira referendum, odnosno pokreće inicijativu i sastavlja tekst referendumskog pitanja, neovisno o tome tko raspisuje sâm referendum. Pri zakonskom uređenju morale su biti uvažene pravne osobitosti svake pojedine inicijative, a u Prijedlogu ih je bilo potrebno urediti tako da ih se međusobno jasno razlikuje. Upravo nerazlikovanje i izostanak razrade svake od navedenih referendumskih inicijativa najslabije su točke važećeg Zakona. Ovim Prijedlogom zakona te se manjkavosti otklanjanju.

U Prijedlogu su posebno razrađene odredbe koje se odnose na narodnu inicijativu, odnosno raspisivanje referenduma na zahtjev najmanje 10% birača upisanih u registar birača s prebivalištem u RH. Naime, u važećem zakonu nedostaje sustavna razrada dijela postupka koji se provodi jedino kod narodnih inicijativa, a obuhvaća razdoblje vezano uz prikupljanje potpisa birača kao ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma narodne inicijative.

Bitna novina koja se predlaže odnosi se na tijelo koje bi bilo nadležno da na referendumima narodne inicijative provodi sve radnje vezane uz evidenciju referendumskih inicijativa te uz postupak utvrđivanja broja i pravovaljanosti potpisa birača koje je prikupio organizacijski odbor. To je DIP.

Ovim se Prijedlogom predlaže da postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma traje ukupno 40 dana. Na svakom je organizacijskom odboru da sam odredi, unutar propisanih 40 dana, koliko će mu vremena trebati za prikupljanje potpisa, a koliko za pripremu potpisnih lista za predaju DIP-u, pri čemu dio postupka koji se odnosi na samo prikupljanje potpisa birača ne smije biti duži od 30 dana.

U važećem Zakonu u cijelosti nedostaju odredbe koje bi uređivale postupak i rokove predaje potpisnih lista i zahtjeva za raspisivanje referenduma Hrvatskom saboru te nadležnost i postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Ovim se Prijedlogom te manjkavosti otklanjaju.

Također, u važećem Zakonu u cijelosti nedostaju i odredbe koje bi uređivale postupak pravne zaštite u dijelu referendumskog postupka narodne inicijative koje prethodi odluci o raspisivanju referenduma. Navedeni nedostaci su ovim Prijedlogom otklonjeni te je uređena pravna zaštita.

U ovaj Prijedlog ugrađene su preporuke Venecijanske komisije o političkom dijalogu između predstavnika organizacijskog odbora i Hrvatskog sabora koji se ostvaruje kroz institute neizravnog i izravnog protuprijedloga Hrvatskog sabora. Ovi instrumenti preuzeti su iz švicarskog zakonodavstva i odgovarajuće prilagođeni hrvatskom pravnom okviru. U Prijedlogu se prvi put uvode i demokratski instrumenti službenih očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju narodne inicijative, te se nadležna tijela ovlašćuju da biračima upute svoje službeno stajalište.

Kada je riječ o lokalnom referendumu, od bitnijih novina se ističe da je produljen rok za prikupljanje potpisa birača s 15 na 30 dana te da je smanjen kvorum podrške tako da će se na lokalnom referendumu odlučivati većinom glasova birača koji su pristupili referendumu uz uvjet da ta većina predstavlja najmanje trećinu ukupnog broja birača u toj lokalnoj jedinici.

Važećim Zakonom propisano je da se na lokalnom referendumu odlučuje većinom birača koji su glasali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača lokalne jedinice u kojoj je raspisan referendum. Dopuštenost referendumskog pitanja ispitivat će se prije prikupljanja potpisa birača za raspisivanje referenduma.

Uređuje se institut savjetodavnog referenduma za određeno područje, od državne razine, preko dijelova državnog teritorija, do jedne ili više lokalnih jedinica ili samo dijela jedne lokalne jedinice. Savjetodavni referendum definira se kao „oblik pribavljanja mišljenja birača o pitanjima o kojima odlučuju Hrvatski sabor, Vlada ili predstavničko tijelo lokalne jedinice“.

Raspravu o prijedlogu Zakona o referendumu možete pratit na: https://www.youtube.com/watch?v=Yuow-2q9tns
 

Pisane vijesti