Međunarodna konferencija - Budućnost proširenja EU-a: Pravosuđe i temeljna prava

Hrvatska nastavit će unutar Unije biti snažan zagovornik procesa proširenja. Izazovna vremena iza nas, ali i ona ispred nas pokazuju da samo snažnija i otpornija Unija može odgovoriti na rastuće izazove 21. stoljeća!

Konferencija u organizaciji Predstavništva Europske komisije i Ministarstva pravosuđa i uprave koja je održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjžnici 19. i 20. veljače okupila je ministre, zamjenike ministara i stručnjake iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Kosova, Moldove, Sjeverne Makedonije i Ukrajine.

Pravosuđe i temeljna prava jedno je od najizazovnijih i najsloženijih poglavlja, a brzina i trajanje pregovaračkog procesa u ovoj ovlasti direktno utječu na napredak u drugim aspektima pregovora s Europskom unijom. Poglavlje 23 podijeljeno je na četiri glavne i međusobno povezane ovlasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, temeljna prava i prava građana EU-a, koje se mogu dalje podijeliti na brojne razine.

Ministar Malenica istaknuo je da Hrvatska s desetogodišnjim odmakom na proces pristupanja Europskoj uniji gleda s ponosom na sve promjene u pravosuđu koje su učinjene s ciljem ispunjenja uvjeta za ulazak u Uniju, naglasivši pritom da time nisu prestali reformski procesi u pravosuđu.

„Uzimajući u obzir pregovaračko iskustvo Hrvatske, kao i trenutne trendove unutar Europske unije, pa i na široj, globalnoj geopolitičkoj sceni, bit će izazovno za sve vas u pregovaračkom procesu da dosegnete zadane standarde, kao i da se politika proširenja zadrži u fokusu država članica Europske unije. Kroz proces EU integracije, države prolaze i nastavit će prolaziti kroz dramatične i sveobuhvatne transformacije. Zato je važno imati na umu da Europska unije nije samo unija država, već i unija građana, unija vrijednosti“, rekao je ministar.

V.d. voditeljica Predstavništva Europske komisije Andrea Čović Vidović naglasila je da je proces proširenja jedna od najuspješnijih i najplodonosnijih politika Europske unije, posebice u posljednjih 20 godina kada je Uniji 2004. godine pristupilo 13 članica - Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Malta,  Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija; 2007. godine još i Bugarska i Rumunjska; a u srpnju 2013. Hrvatska, kao najmlađa država članica.

Ponovila je da za države Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldovu, Gruziju i Tursku ne postoji održiva alternativa članstvu EU. „Postoje kulturne i povijesne poveznice, ali i one geopolitičke. Za države Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldovu, Gruziju i Tursku ovo je povijesna prilika da svoju budućnost vežu uz Europsku uniju provodeći reforme, posebno u području vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i zaštite temeljnih ljudskih prava“, kazala je v.d. voditeljica Komisije u Hrvatskoj Čović Vidović.

Čović Vidović podsjetila je kako je Europska komisija u ovom mandatu, od 2020. godine, pokrenula novi mehanizam - izvješće o vladavini prava. On prati stanje u svim državama članicama u četiri područja: u pravosuđu, borbi protiv korupcije, medijskom pluralizmu i medijskim slobodama te drugim institucionalnim aspektima koji se odnose na načela „checks and balances“, odnosno trodiobu vlasti.

„Perspektiva članstva EU-a temeljena na zaslugama ključni je pokretač promjena,  potiče pomirenje i stabilnost diljem Europe i ima moć to isto poticati i zagovarati i izvan europskih granica“, zaključila je v.d. voditeljica Predstavništva Komisije.

Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi u video poruci koju je snimio posebno za ovu ministarsku konferenciju istaknuo je da je pitanje proširenja strateško pitanje Unije koje jamči mir, stabilnost i sigurnost.  „Hrvatski put pristupanja Europskoj uniji ostaje inspiracija za sve države koje u budućnosti žele pristupiti Uniji“, kazao je povjerenik.

Na ukupno pet panela koji će se održati u zatvorenom radnom formatu u ponedjeljak, 19. veljače i utorak, 20. veljače 2024. godine, predstavnici Europske komisije, Ministarstva pravosuđa i uprave te predstavnici država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja raspravljat će o načinima dostizanja standarda Europske unije u poglavlju 23 tijekom pregovora o članstvu, kao i o neovisnosti, odgovornost i učinkovitosti pravosuđa. Paneli će također tematizirati suzbijanje i prevenciju korupcije te stvaranje strateškog antikorupcijskog okvira i jačanje neovisnih institucija na putu prema članstvu u Uniji.

U panelima sudjeluju ministrice i ministri pravosuđa Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Moldove i Kosova, zamjenici ministra pravosuđa Albanije, Sjeverne Makedonije i Ukrajine, uz sudjelovanje stručnjaka i pravosudnih djelatnika tih zemalja, stručnjaci iz Glavnih uprava Europske komisije za pravosuđe, proširenje i unutarnja pitanja, savjetnik ministra pravosuđa i suradnici, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, sveučilišni profesori, stručnjaci i savjetnici u pravosuđu.

Pisane vijesti