Državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić u emisiji „Studio 4“

Tema emisije bile su izmjene i dopune triju važnih zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić, gostujući 12. siječnja u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“, uvodno je istaknula kako je Republika Hrvatska ratificirala i pristupila Istanbulskoj konvenciji, međunarodnom dokumentu koji obvezuje države i propisuje što moraju učiniti u normativnom okviru te u svim drugim mjerama i instrumentima kako bi spriječile nasilje u obitelji, posebno nasilje nad ženama.

„Vlada Republike Hrvatske i premijer Plenković, kojoj je prioritet borba protiv nasilja, odlučila je u zakon uvesti definiciju rodno utemeljenog nasilja i samostalno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe “, izjavila je državna tajnica.

„Dakle, kad se kazneno djelo, bilo koje, prema ženi događa iz razloga zato što je ona žena iz razloga što se očekuje od nje određeni obrazac ponašanja pa se to ne događa, onda se može strože kazniti.“

Radi se o definiciji koja je veliki iskorak što se tiče zaštite žena. Uz to se unosi i femicid, odnosno samostalno kazneno djelo gdje je propisuje da tko počini teško ubojstvo ženske osobe u vezi rodno utemeljenog nasilja ili kao rodno utemeljeno ubojstvo, da će se kazniti najmanje kaznom zatvora 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora, a to je do 40 godina.

„Propisali smo i koje su to okolnosti koje se trebaju sagledati te pokušali precizirati i približiti stručnoj i općoj javnosti što znači rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe i kod utvrđivanja takvog ponašanja odnosno kaznenog djela morat će se uzeti u obzir više okolnosti ili jedna od njih. Sagledat će se u okviru konkretnog slučaja, ali vodimo računa da se rodno utemeljeni motiv za ubojstvo uzme u obzir prilikom kvalifikacije tog kaznenog djela“, pojasnila je državna tajnica.

Navedeno će olakšati u smislu prevencije, da se to ne događa i u smislu represivnog, da se takvi počinitelji strože sankcioniraju, ali i da država ovo područje može lakše i jednostavnije analizirati.

„Kazneno djelo teškog ubojstva bilo koje osobe je postojalo i do sada, ali s obzirom na uvođenje novog kaznenog djela, zakonska odredba o kaznenom djelu teškog ubojstva je redefinirana.“

Povećane kazne za kazneno djelo silovanja

Državna tajnica je navela kako su povećane i kazne za kazneno djelo silovanja, koje je isto jedno od težih kaznenih djela, također često rodno utemeljeno.

„To djelo ima svoja dva oblika, tzv. temeljni oblik i onaj kvalificirani. Teži oblik je kada se primjenjuje sila. Temeljni oblik je imao kaznu jednu do pet godina zatvora, a sada će biti od tri do osam, a kvalificirani oblik silovanja imao je kaznu od tri do 10 godina, a sad će imati od pet do 12 godina zatvora. Dakle, znatno su pooštrene kazne upravo iz razloga zaštite žrtve, a i da se poruči javnosti i društvu da je to nedopustivo ponašanje koje će se najstrože kažnjavati.“
 
Za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i starijeg od 15 godina također su podignute kazne i to do 15 godina, dok je ranije bila propisana kazna do 12 godina zatvora.

„Također smo za jedan oblik teškog spolnog uznemiravanja djeteta podigli kazne i propisali nezastarijevanje, kako progona, tako i nezastarijevanja izvršenja. Dakle, nitko neće moći izbjeći ni procesuiranje za to neželjeno i teško ponašanje, ali ni izvršenje kazne zatvora“, istaknula je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Poboljšanje sigurnosti žrtava

„Uz normativne aktivnosti, i na drugim područjima imamo velika poboljšanja. To se posebno odnosi na naš sustav podrške žrtvama kaznenih djela i prekršaja. Imamo dobro razvijen sustav na način da imamo naš središnji sustav za podršku žrtvama, a pri svakom županijskom sudu, njih 15, a upravo smo u osnivanju preostala četiri koja će se osnovati kroz nekoliko mjeseci.“

„Radi se o državnim službenicima koji rade u odjelima za podršku i koji su educirani, prihvaćaju žrtvu na jedan stručan način, znaju razgovarati sa žrtvom, najčešće psiholozi, a mogu biti i pravnici, stalno prolaze edukacije i odnos prema žrtvi je jako važan. Odjeli daju jednu vrstu emocionalne podrške, informacije što očekivati, prate žrtvu na sud, stalno su dostupni žrtvi i nakon pravomoćnog okončanja postupka.“

Sve ove izmjene prate i edukacije pravosudnih dužnosnika, policajaca, sudaca i tužitelja, stoga je u Zakonu o sudovima, uz ova tri zakona (Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), uneseno da će se suci specijalizirati i educirati. Edukacija će biti obvezna za one koji će raditi sa žrtvama nasilja, posebno ženama žrtvama, kako bi bilo jasno što je rodno utemeljeno nasilje i kako ga razlikovati od klasičnog nasilja.

„U više područja imamo više aktivnosti i pokušat ćemo doista unaprijediti u svim tim područjima borbu protiv nasilja i zaštiti žrtve, jer ako ne zaštite žrtvu, sve ovo što radimo, nismo onda dobro napravili“, kazala je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Obavještavanje žrtve otpuštanju nasilnika

„Odredba o obavještavanju žrtve je i do sada postojala, samo što određene odredbe, kad vidite da se u praksi ne izvršavaju ili ne navode onako kako je zamišljeno u zakonu, dužni ste ih popraviti i izmijeniti.“

I prema važećem zakonodavstvu je sud koji sudi dužan putem policije obavijestiti žrtvu prije puštanja okrivljenika na slobodu. Također, Služba za podršku žrtvama i svjedocima i odjeli obavještavaju žrtvu kod onih počinitelja koji su u zatvoru, koji već imaju izrečene kazne, na temelju obavijesti zatvorskog sustava, a prije izlaska na slobodu počinitelja.

Nove zakonske promjene predstavljaju iskorak

„Mi smo dio Europske unije, usklađeni s međunarodnim pravnim standardima, ali sada smo učinili i puno više, polazeći od naše situacije, naše države, analiza i činjenica, pokušavajući suzbiti nasilje i pomoći žrtvama nasilja“, kazala je državna tajnica.

„Kao država smo zaključili da je nužno unaprijediti ovaj sustav borbe sa možda strožim kaznama, s propisanim posebnim kaznenim djelom. Na taj način šaljete i poruku društvu. Svaki zakon je i preventivne naravi, građani moraju znati što je nedopustivo.“

Državna tajnica komentirala je i uvođenje novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

„Kazneni postupak ima svoje dvije temeljne faze, nejavne istrage i fazu optuženja pred sudom. Kada vi nekoga optužite onda je sve javno, dostupno. Međutim, u ranoj fazi kaznenog postupka, to je osjetljiva faza kaznenog postupka, ne samo za okrivljenika, kojem štitimo njegova temeljna prava, prava obrane, mi štitimo i sam kazneni postupak, to je interes pravde“, pojasnila je državna tajnica Šimundža-Nikolić i pojasnila da će o interesu javnosti odlučivati tijelo pred kojim se vodi postupak.

Pisane vijesti