Dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu povećava se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država

Državna tajnica Vedrana Šimundža - Nikolić u Hrvatskom saboru predstavila izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu.

Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije uređeno je područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije te se njime u domaći pravni poredak transponiraju zakonodavni akti Europske unije u ovom pravnom području.

Europski nalog za zaštitu kao posljednji međunarodnopravni instrument donesen radi zaštite žrtava

„Predmetnim Zakonom uređuje se oblici pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom Europske unije, a radi se o europskom uhidbenom nalogu i postupku predaje, europskim istražnom nalogu, nalogu za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje odluka o oduzimanju imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i druge alternativne sankcije, kao i priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza te europski nalog za zaštitu kao posljednji međunarodnopravni instrument koji je donesen radi zaštite žrtava,“ naglasila je državna tajnica Šimundža - Nikolić.

Republika Hrvatska postupila sukladno uputama navedenim u pismu službene obavijesti Europske komisije

Razlog za predlaganje osmih izmjena i dopuna Zakona je pismo službene obavijesti Europske komisije koju je Republika Hrvatska dobila radi prenošenja Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2022. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica u nacionalno zakonodavstvo.

Državna tajnica Šimundža - Nikolić objasnila je da se pismo službene obavijesti Europske komisije ne odnosi ni na kakvo kažnjavanje države članice, u ovom slučaju Republike Hrvatske, već da je to jedno upozorenje u redovitom ocjenjivanju Europske komisije prema određenim državama, vezano za specifičnosti njezinih pravnih nacionalnih sustava i procjene jesu li se kako treba transponirale odredbe određenog europskog obvezujućeg dokumenta. Uz Hrvatsku, navedeno pismo dobilo je još 15 država članica Europske unije.

„Kako smo imali obvezu transponirati i Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća kojim se mijenja Okvirna odluka Vijeća 465 - u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka - sagledali smo odredbe tog obvezujućeg pravnog dokumenta i transponirali u ovaj Zakon.“
„Također dorađene su i odredbe o povlasticama i imunitetu te uvjetovanoj predaji,“ zaključila je državna tajnica Šimundža - Nikolić.

Zakon o međunarodnom privatnom pravu sadržava pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka

U Republici Hrvatskoj na snazi je kao osnovni izvor pozitivnog međunarodnog privatnog prava Zakon o međunarodnom privatnom pravu odnosno tzv. Kolizijski zakon koji sadržava pravila o određivanju mjerodavnog prava za privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela Republike Hrvatske za raspravljanje u pravnim stvarima.

Zakon sadržava i pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka čiji su predmet upravo navedeni privatnopravni odnosi.

Odluke o posvojenju djece iz tzv. trećih država prolazit će dodatne provjere

Slijedeći preporuke Vrhovnog suda Republike Hrvatske od siječnja 2023. godine koje su za cilj imale poboljšati praksu u postupcima međudržavnih posvojenja djece u kojima ne dolazi do primjene Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem tzv. Haške konvencije, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dalo je preporuku Hrvatskom zavodu za socijalni rad za postupanje u postupcima davanja mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u skladu s Obiteljskim zakonom

Postupak pune legalizacije

S državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen dvostrani međunarodni ugovor o oslobođenju legalizacije, mora se postupati na propisani način.

„Važno je da sud u postupku priznavanja strane sudske odluke provjeri je li posvojitelj bio upisan u Registar potencijalnih posvojitelja i je li prošao cijeli postupak prilagodbe i podobnosti za posvojitelja (stručna edukacija). Nadležni Zavodi za socijalni rad dužni su o tom postupku dati svoje stručno mišljenje. Tek nakon pozitivnog stručnog mišljenja podnositelj se može upisati u Registar potencijalnih posvojitelja,“ zaključila je državna tajnica Šimundža - Nikolić.

Zakonom o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu dodatno se želi ojačati i urediti zakonodavni okvir kojim se regulira postupak priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju.

Njezinim usvajanjem povećat će se pravna sigurnost kod međunarodnih posvojenja budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvojenju djeteta čime će se istodobno štititi i najbolji interes djeteta.
 

Pisane vijesti