U Hrvatskom Saboru predstavljene zakonske izmjene koje jamče snažniju zaštitu potrošača

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u srijedu, 10. lipnja 2026. godine, u Hrvatskom saboru Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima te Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača.
 

Poticanje popravka umjesto zamjene proizvoda

Izmjenama Zakona o obveznim odnosima u hrvatsko zakonodavstvo prenose se dvije europske direktive - Direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktiva o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe.

Riječ je o direktivama maksimalne harmonizacije, što znači da države članice Europske unije nemaju mogućnost proširivati njihov sadržaj izvan okvira propisanog europskim zakonodavstvom.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona, ministar Habijan istaknuo je kako se novim zakonskim rješenjima moderniziraju pravila o odgovornosti za neispravne proizvode te jača zaštita potrošača u skladu s tehnološkim razvojem i načelima održivosti.

„Direktivom o odgovornosti za neispravne proizvode proširuje se materijalni opseg odgovornosti izričitim uključivanjem softvera, ne samo kao dijela drugih proizvoda već i kao samostalnog proizvoda. Nova pravila primjenjivat će se i na odgovornost proizvođača sustava umjetne inteligencije, čime se zakonodavni okvir prilagođava suvremenim tehnološkim izazovima“, kazao je ministar Habijan.

Također se proširuje krug osoba koje imaju pravo podnijeti tužbu za naknadu štete uzrokovane neispravnim proizvodom, uključujući i nasljednike osoba koje su zbog takvog proizvoda pretrpjele štetu ili smrtno stradale.

Jedna od važnijih novosti odnosi se na pravila dokazivanja, pri čemu se teret dokazivanja u određenim slučajevima prebacuje s potrošača na gospodarske subjekte, čime se dodatno osnažuje položaj potrošača u postupcima naknade štete.

Zakonom se ujedno propisuju uvjeti pod kojima se gospodarski subjekt može osloboditi odgovornosti za štetu, primjerice u situacijama kada korisnik ne ažurira aplikaciju na svojem mobinom uređaju.

Direktiva također uređuje obvezu država članica da objavljuju relevantne pravomoćne sudske odluke. U tom je kontekstu ministar podsjetio da se putem sustava ANON od 1. siječnja 2025. godine objavljuju sve prvostupanjske i drugostupanjske odluke hrvatskih sudova.

Druga direktiva, koja se odnosi na zajednička pravila za promicanje popravka robe, usmjerena je na poticanje popravka umjesto zamjene proizvoda. Predviđa produljenje roka odgovornosti za materijalne nedostatke te obvezu informiranja potrošača o mogućnosti popravka ili zamjene robe.

„Tijekom popravka prodavatelj će, ovisno o vrsti robe i potrebama potrošača, moći besplatno ponuditi zamjensku robu, uključujući i obnovljenu robu. Time se dodatno promiču održiva potrošnja i načelo zelenoga,“ istaknuo je ministar.

Uz prijenos europskih direktiva, Konačnim prijedlogom zakona predlažu se i dodatna rješenja usmjerena na digitalizaciju pravnih poslova. Tako se predviđa mogućnost izdavanja punomoći u elektroničkom obliku, kao i izdavanje bankarskih garancija u elektroničkom obliku.


Rasterećenje općinskih sudova i učinkovitije vođenje postupaka stečaja potrošača

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača predviđa prijenos nadležnosti za vođenje postupaka stečaja potrošača s općinskih na trgovačke sudove.

Obrazlažući prijedlog, ministar Habijan istaknuo je kako je Zakon o stečaju potrošača na snazi od 1. siječnja 2016. godine te da je nakon više od deset godina primjene provedena analiza njegovih učinaka. Prema podacima koje je iznio, hrvatski sudovi godišnje zaprime između 1,25 i 1,3 milijuna novih predmeta.

Općinski sudovi tijekom 2025. godine bili su opterećeni s gotovo milijun predmeta, dok su trgovački sudovi imali oko 133 tisuće predmeta. S obzirom na to da trgovački sudovi već vode stečajne postupke trgovačkih društava te raspolažu specijaliziranim pravosudnim dužnosnicima za ovu vrstu predmeta, predlaže se da preuzmu i postupke stečaja potrošača.

„Posljedice ovih izmjena bit će smanjenje broja predmeta na općinskim sudovima što će omogućiti brže rješavanje predmeta u njihovoj nadležnosti“, ustvrdio je ministar.

Istodobno se očekuje učinkovitije rješavanje postupaka stečaja potrošača pred trgovačkim sudovima zahvaljujući njihovoj specijaliziranosti i ravnomjernijoj raspodjeli predmeta.

Predviđeno je da izmjene Zakona stupe na snagu 1. kolovoza 2026. godine, budući da je za njihovu provedbu potrebno osigurati odgovarajuća tehnička rješenja.

Nacrt prijedloga zakona bio je upućen u javno savjetovanje putem sustava e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana, a tijekom savjetovanja nije zaprimljen nijedan komentar.
 

Pisane vijesti