Sjednica Sabora: Uvodi se sustav e-Komunikacije u prekršajne postupke

Na 10. sjednici Hrvatskog sabora ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u drugom čitanju Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona te Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene presudom

Ministar je istaknuo da su izmjene Prekršajnog zakona prvenstveno usmjerene na nastavak digitalizacije pravosuđa, odnosno uvođenje sustava e-Komunikacije u prekršajne postupke, koji su dosad bili jedini sudski postupci bez takvog načina elektroničke komunikacije.

„Obvezna e-Komunikacija odnosit će se na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe pri podnošenju podnesaka sudu, dok fizičke osobe, uključujući okrivljenike i oštećenike, neće biti obveznici tog sustava“, kazao je ministar.

Predloženim izmjenama povećavaju se i novčani pragovi za pojedine prekršajne institute. Maksimalna novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećava se s 663,61 na 1.000 eura, dok se najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećava s 265,45 na 390 eura. Također, gornja granica novčane kazne za prekršaje kod kojih je moguće izreći pisano ili usmeno upozorenje umjesto sankcije povećava se sa 132,72 na 300 eura.

Ministar je kao jednu od najvažnijih novosti izdvojio ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene pravomoćnom presudom ili presudom kojom se potvrđuje prekršajni nalog nakon odbijenog prigovora. Ocijenio je da će ta izmjena pridonijeti smanjenju broja predmeta u prekršajnim postupcima pred sudovima.

Zakonom se uvodi i obvezno tonsko snimanje rasprava u prekršajnim postupcima od 1. srpnja 2027. godine, čime će svi sudski postupci biti obuhvaćeni tim sustavom. Za provedbu je potrebno tehnički opremiti dodatne 212 sudnica, za što je u financijskom planu za 2026. godinu osigurano 2,1 milijuna eura.

Zakonskim izmjenama predlaže se i proširenje kruga ovlaštenika za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga, tako da će to pravo imati i ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog.
 
Učinkovitija prekogranična pravosudna suradnja i veća pravna sigurnost

Ministar je podsjetio da je Hrvatski sabor 29. svibnja 2026. jednoglasno prihvatio Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te istaknuo kako je važeći zakon donesen još 2010. godine, a na snagu je stupio 1. srpnja 2013., ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Od tada je mijenjan osam puta, zbog čega je, kako je rekao, izrađen novi cjeloviti zakonski tekst kojim se objedinjuju postojeća rješenja, uklanjaju uočeni nedostaci i osigurava veća preglednost zakonskog okvira.

Naglasio je kako se Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo ugrađuju i provedbene odredbe potrebne za primjenu Uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, koja će se početi primjenjivati od 1. veljače 2027. godine.

„Primjena Uredbe omogućit će učinkovitije vođenje kaznenih postupaka između država članica Europske unije kada je to u interesu pravde i učinkovitosti postupaka“, naglasio je ministar.

Osvrnuvši se na raspravu tijekom prvog čitanja i na sjednici nadležnog saborskog odbora, ministar je pojasnio da predloženi Zakon ne uvodi nove nadležnosti ni nove oblike postupanja u odnosu na postojeći sustav, zbog čega njegova provedba neće zahtijevati značajna dodatna proračunska sredstva.

Dodao je kako će Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i nadalje pratiti provedbu Zakona te, prema potrebi, nastaviti jačati administrativne, kadrovske i tehničke kapacitete.

Govoreći o zaštiti temeljnih prava osoba uključenih u postupke pravosudne suradnje, istaknuo je da su ta prava već u potpunosti zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Na kraju svog izlaganja ministar se osvrnuo i na prijedlog iznesen tijekom prvog čitanja da se rok za žalbu protiv odluke o preuzimanju kaznenog progona produlji s tri na sedam dana. Pojasnio je da prijedlog nije prihvaćen jer je postojeći trodnevni rok usklađen s odredbama Zakona o kaznenom postupku.

Pisane vijesti