Sjednica Sabora: Predstavljene izmjene Prekršajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača

Na 10. sjednici Hrvatskog sabora ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u prvom čitanju prijedloge dvaju zakona - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača.

380 eura - maksimalan iznos novčane kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja

Na početku svog izlaganja, ministar je objasnio kako su izmjene Prekršajnog zakona utemeljene na prethodno provedenoj analizi Pravnog fakulteta u Zagrebu, a koja se bazira na pitanju je li cilj obveznog prekršajnog naloga, koji je uveden 2007. godine, postignut. 

U odnosu na sadržajne izmjene Zakona, ministar je spomenuo e-Komunikaciju.

„Sa svojevrsnom informatizacijom cjelokupnog postupka i e-Komunikacijom, započeli smo još 2019. godine kada je e-Komunikacija uvedena u parnične postupke, 2021. godine uvedena je u upravne postupke, 2022. godine u kaznene postupke, a sada se uvodi i u prekršajne postupke“, naglasio je ministar te dodao kako se ona odnosi na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na sudske vještake i sudske tumače te na odvjetnike i državno odvjetništvo.

Nadalje, kada su okrivljenici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe, tada je važno spomenuti da fizičke osobe nisu obveznici e-Komunikacije te je na njima izbor hoće li pristati na korištenje takvog sustava tijekom postupka.

U daljnjem izlaganju ministar je kazao kako je glavni razlog izmjena i dopuna Prekršajnog zakona smanjenje broja predmeta na sudovima.

„Na godišnjoj razini imamo priljev od 1.250.000 do 1.300.000 novih predmeta na sudovima. To je za jednu zemlju od 3,9 milijuna stanovnika, doista velika brojka, stoga su naša nastojanja da pronađemo alternativne načine rješavanja sporova. Ove smo godine u drugom čitanju imali Zakon o medijaciji, a uskoro ćemo više govoriti i o arbitraži, pogotovo u sporovima između trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao još jednom vidu alternativnog načina rješavanja sporova“, naglasio je ministar.

U odnosu na prekršajne postupke, u ukupnom broju od 1.250.000 predmeta, gotovo 120.000 predmeta odnosi se na prekršajne postupke. Velika većina, odnosno 60% tih prekršajnih postupaka odnosi se na prometne prekršaje.

„U ovom trenutku imamo sve veći broj kamera na cestama, što treba pozdraviti kao  dobru i pozitivnu akciju Ministarstva unutarnjih poslova, ali naravno da to u pravosudnom dijelu, generira velik broj novih sporova“, kazao je ministar te predstavio ključne novine zakonskih izmjena.

Predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga s iznosa od 663,61 euro na 1.000 eura.

Drugo, povećava se maksimum novčane kazne s 265,45 eura na 380 eura za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja, u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi do polovice iznosa propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne.

Isto tako, uvodi se mogućnost izdavanja pisanog ili usmenog upozorenja gdje se povećava maksimum postojećeg iznosa novčane kazne od 132,72 eura na 300 eura.

Ovim Prijedlogom povećat će se broj prekršaja za koje je propisano izdavanje obveznog prekršajnog naloga u odnosu na fizičku osobu i na odgovornu osobu u pravnoj osobi, ali isto tako i naplata novčane kazne na mjestu počinjenja samoga prekršaja.

Treći pravac ovih izmjena i dopuna odnosi se na obvezno tonsko snimanje.

„S 1. srpnja 2027. godine i Zakonom o sudovima kao krovnim zakonom, ali Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o parničnom postupku obvezali smo se uvesti obvezno tonsko snimanje s predmetnim datumom. Obzirom da će u to biti uključeni svi postupci i postojećih 1.350 sudnica te dodatnih 212 sudnica kada govorimo o prekršajnim postupcima, osigurat će se tehnička opremljenost i stabilna državna informacijska infrastruktura za više od 1.500 sudnica“, istaknuo je ministar.

Za provedbu ovog Zakona, odnosno za provedbu odredbi o obveznom tonskom snimanju glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudovima, osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 2.100.000,00 eura.

„Ako pogledamo 2022. godinu, nakon što je izdan obvezni prekršajni nalog, u 50% slučajeva je uložen prigovor. Tijekom 2024. godine, to se dogodilo u gotovo 84% slučajeva. Ulaganje prigovora je postalo institut i instrument izbjegavanja plaćanja kazne“, rekao je ministar te dodao kako je upravo ova brojka bila okidač za izmjene Prekršajnog zakona.

„Dakle, ovim izmjenama i dalje ostaje rok za podnošenje prigovora, a u tom roku se može platiti 2/3 kazne ako je ona u iznosu iznad 380 eura, ali ukida se onaj dio kojim se kazna smatrala podmirenom, ako je bila plaćena u određenom vremenskom roku u iznosu od 2/3. Na taj način želimo potaknuti fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi da kaznu plate na licu mjesta počinjenja prekršaja ili da plate 2/3 kazne prije podnošenja prigovora“, ustvrdio je ministar.

„Ako gledamo novčane kazne koje su izdane u obveznom prekršajnom nalogu, one su bile u iznosu nešto većem od 100 milijuna eura, a ukupno umanjenje od strane sudova bilo je gotovo 58%“, dodatno je napomenuo.

Dakle kako bi došlo do određenih pozitivnih promjena, postoji više smjerova - mogućnost da se na licu mjesta plati jedna polovina kazne, odnosno da se onemogući plaćanje 2/3 kazne nakon same presude.

Drugi smjer odnosi se na praksu ovlaštenih tužitelja prilikom priprema same osnove na kojoj se izdaje obvezni prekršajni nalog. Ta bi osnova trebala biti pripremljena na način da ne dovodi do velikog broja oslobađajućih ili odbijajućih presuda.

„Treći smjer su sudovi, gdje moramo biti svjesni trodiobe vlasti i nemogućnosti protupravnog pritiska na sudbenu vlast od strane izvršne ili zakonodavne vlasti. Zato smo se usmjerili na zakonodavne izmjene i na to da ovlaštene tužitelje potaknemo da u samoj pripremi obveznog prekršajnog naloga vode računa o tome da ista bude postavljena na način da oslobađajućih ili odbijajućih presuda bude u što manje mogućem broju“, zaključio je ministar Habijan.
 

Trgovački sudovi postaju nadležni za postupke stečaja potrošača

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača također je temeljen na analizi dosadašnjeg učinka ovoga propisa. Naime, postojeći Zakon o stečaju potrošača, koji je u primjeni od 1. siječnja 2016. godine, ukazuje da je potrebno učiniti određene izmjene.

Prilikom izlaganja drugog zakonskog Prijedloga, ministar se također dotaknuo brojke od gotovo 1.250.000 do 1.300.000 novih predmeta na sudovima, od kojih se velika većina vodi pred općinskim sudovima, njih više od milijun, dok ih je na trgovačkim sudovima oko 130.000 godišnje.

„Ako usporedimo 2020. godinu i 2024. godinu te podatke koje imamo za 2025. godinu, utvrđen je stalan kontinuiran rast broja predmeta na općinskim sudovima i svojevrsna stagnacija predmeta na trgovačkim sudovima“, istaknuo je ministar, dodavši kako je upravo to bila polazišna točka zakonskih izmjena.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona 2016. godine, određena je nadležnost općinskih sudova za postupke stečaja potrošača.

„Imajući u vidu trend priljeva predmeta na općinske sudove i specijaliziranost pravosudnih dužnosnika na trgovačkim sudovima koji cijelo vrijeme provode kompleksne postupke stečaja trgovačkih društava, smatramo da bi predmeti koji se tiču stečaja potrošača svoje mjesto zapravo trebali naći pred trgovačkim sudovima. Time bi se skratilo vrijeme trajanja postupaka stečaja potrošača“, ustvrdio je ministar Habijan.

Jednostavni postupci stečaja potrošača u prosjeku traju 234 dana, odnosno općenito sam postupak stečaja potrošača u prosjeku traje 358 dana.

Njihovim izmještanjem na trgovačke sudove, želi se postići veća stručnost ljudi koji će provoditi te postupke, ali i bolja posvećenost te brže rješavanje takvih predmeta.
 
FOTO: Hina
 
 
 

Pisane vijesti