- Objavljeno: 28.02.2025.
Sjednica Sabora: Nastavlja se pozitivan trend u razvoju sustava besplatne pravne pomoći
Državna tajnica Fadila Bahović predstavila je Hrvatskom saboru Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini
Na današnjoj sjednici Sabora raspravljalo se o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2023. godini koje je zastupnicima predstavila državna tajnica Fadila Bahović.„Besplatna pravna pomoć u Hrvatskoj se pruža se od veljače 2009. godine, temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći donesenog 2008. godine. U proteklih 15 godina je nešto više od 253 tisuće građana dobilo besplatnu pravnu pomoć. Sama ova brojka govori u prilog tome da se radi o jednom vrlo korisnom institutu za naše građane“, kazala je državna tajnica Bahović.
Svrha besplatne pravne pomoći je osigurati građanima Republike Hrvatske i drugim osobama djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.
Povećana dostupnost i teritorijalna pokrivenost
Državna tajnica je izvijestila kako se tijekom provedbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ukazala potreba za većom teritorijalnom dostupnosti besplatne pravne pomoći. To je omogućeno donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine i koji je proširio krug pružatelja besplatne pravne pomoći na upravna tijela županija i Grad Zagreb, ukupno 21 ured, uz dodatne izdvojene lokacije u nekim županijama.
Primarna i sekundarna pravna pomoć
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje primarnu i sekundarnu pravnu pomoć, s time da je niz godina prisutan trend veće zastupljenosti primarne pravne pomoći.
„U 2023. godini primarna pravna pomoć pružena je u 29.128 slučajeva. Najveći broj korisnika primarne pravne pomoći su starije osobe, žrtve nasilja, nezaposleni, pripadnici nacionalnih manjina i osobe s invaliditetom. Većina slučajeva odnosi se na obiteljsko i radno pravo, socijalnu skrb te prava iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja“, pojasnila je državna tajnica.
Sekundarna pravna pomoć, koju pružaju odvjetnici, imala je 3258 korisnika u 2023. godini. Najčešće se odnosila na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, zastupanje u sudskim postupcima i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka.
Financiranje sustava besplatne pravne pomoći i motivacija odvjetnika, vještaka i tumača
„Jedna od primjedbi proteklih godina bila je potreba za povećanjem financijskih sredstava za sustav besplatne pravne pomoći. U 2023. godini sredstva su povećana za 52%, a taj trend se nastavlja i u 2024. i 2025. godini. Ukupno je isplaćeno 803.414 eura za besplatnu pravnu pomoć u 2023. godini“, istaknula je državna tajnica Bahović.
„Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2023. godinu vrijednost boda za utvrđivanje naknade za rad odvjetnika određena u visini od 1,25 eura bruto bez PDV-a. To je povećanje od čak 69% u odnosu na prethodne četiri godine. U odnosu na naknadu za vještačenje, vrijednost boda utvrđena je u visini od 0,21 eura bruto bez PDV-a, što predstavlja povećanje za 62 %. Naknada za pisani prijevod tumača te naknada za prevođenje izgovorenog teksta povećane su za 60 % u odnosu na prethodne godine.“
U 2023. se prvi put uvela i naknada za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja radi prisustvovanja na ročištu pri općinskom sudu na kojem odvjetnik zastupa korisnika sekundarne pravne pomoći.
Također, model financiranja udruga i pravnih klinika koje pružaju besplatnu pravnu pomoć je promijenjen s jednogodišnjeg na trogodišnje financiranje pa su prvi put od 2023. godine sredstva dodijeljena za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. godine, radi osiguravanja kontinuiteta u financiranju i olakšavanja provedbe pružanja besplatne pravne pomoći.
Podizanje svijesti javnosti o sustavu besplatne pravne pomoći
S ciljem podizanja svijesti građana o pravu na besplatnu pravnu pomoć, 2023. godine tiskano je 21.000 letaka i 100 plakata. Ovi materijali podijeljeni su institucijama kojima se građani obraćaju radi ostvarivanja određenih prava: sudovima, županijskim službama, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, upravnim tijelima županija, ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama.
Državna tajnica je istaknula i kako je, u okviru projekta „Medijacija i besplatna pravna pomoć: Mogućnosti sinergije“, financiranog kroz Norveški financijski mehanizam, tijekom listopada 2024. održan i Tjedan otvorenih vrata u gradovima Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu, gdje su građani upoznati s mogućnošću prava na besplatnu pravnu pomoć i s medijacijom.
„Pozitivni trendovi u sustavu besplatne pravne pomoći vidljivi su u 2023. godini, međutim svjesni smo da je potrebno nastaviti raditi na upoznavanju građana s mogućnošću besplatne pravne pomoći, a ono što vidimo kao izazov za buduće razdoblje vezano je uz sekundarnu pravnu pomoć i uvjete za njezino odobravanje“, zaključila je državna tajnica.
Možda vas zanima i...
- Zajmom Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj smanjuju se troškovi državnih usluga na korist građana i poduzetnika
- Ministar Habijan: „U ovom trenutku za 36 od 38 zemalja članica OECD-a postoji mogućnost stjecanja prava vlasništva po načelu reciprociteta“
- Sjednica Vlade: Akt o digitalnim uslugama donosi veću kontrolu na internetu
- Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu je od + – 5 % birača od osnove
- Ministar Habijan: „Infrastrukturnim ulaganjima te ulaganjima u materijalno-tehnička sredstva, Vlada pokazuje brigu za osobe zaposlene unutar zatvorskog sustava“
- Pogledajte sve