Programele Uniunii

e-cetățeni

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je Hrvatskom saboru Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. godine o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) te Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima).
 

Veća zaštita korisnika digitalnih usluga

Na početku izlaganja ministar Habijan podsjetio je kako je Akt o digitalnim uslugama, još u rujnu 2024. godine, prošao prvo čitanje te je zahvalio ravnatelju Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga, načelniku Sektora i svim stručnim službama koje su radile na transponiranju dviju predmetnih uredbi.

„Obzirom na materiju i složenost cjelokupne regulative koja se odnosi na ova dva područja, bilo je prilično izazovno, jer svi znamo da su uredbe, za razliku od direktiva, akti koji su u cijelosti obvezujući za sve članice Europske unije, pa tako i za Republiku Hrvatsku“, istaknuo je ministar Habijan.

Akt o digitalnim uslugama u primjeni je od veljače 2024. godine te propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošači kupuju na platformama - od roba, usluga i sadržaja.

„Na taj se način želi bolje zaštiti korisnike svih digitalnih usluga i njihova temeljna prava na internetu, uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi te osigurati koherentan, jedinstven, ujednačen pravni okvir na razini cijele Europske unije“, ustvrdio je ministar Habijan te dodao kako digitalne usluge općenito, a osobito internetske platforme, imaju sve važniju ulogu u gospodarstvu, jer poduzetnicima omogućuju da dođu do korisnika u cijeloj Europskoj uniji, čime otvaraju potpuno nove poslovne mogućnosti velikom broju trgovačkih društava u Europskoj uniji, a u korist svih potrošača.

Konkretno, Akt o digitalnim uslugama uvodi niz novih obveza u vezi s dezinformacijama, nezakonitom robom i nezakonitim sadržajem, kibernetičkim nasiljem, obmanjujućim obrascima i ciljanim oglašavanjem, a sve u korist građana i potrošača.

U kontekstu toga, ministar Habijan upozorio je kako digitalna transformacija i sve veća upotreba internetskih usluga nose nove rizike i izazove za pojedinačne primatelje pojedine usluge, za sva trgovačka društva i za društvo u cjelini.

„Obzirom na to, na razini Europske unije postignut je dogovor te je uspostavljen ciljani skup jedinstvenih, učinkovitih i proporcionalno obvezujućih pravila, kako bi se zaštitilo i poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta“, rekao je ministar Habijan, naglasivši kako predmetna Uredba donosi čitav set novih pravila te uvodi širok raspon obveza za pružatelje digitalnih usluga i nova prava za njihove korisnike poput: ažuriranja režima odgovornosti posrednika za sadržaje trećih strana, pravila za praćenje prodavača na internetskim stranicama, mjera za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, povećanih zahtjeve za transparentnošću za internetske platforme, obveze zaštite maloljetnika, novih ograničenja ciljanog oglašavanja te povećanih prava za korisnike.

Ovim Zakonom stvaraju se pretpostavke za potpunu primjenu navedene Uredbe, jer se određuju nacionalna tijela koja će biti nadležna za provedbu odredbi Uredbe, a isto tako propisuju se i ovlasti navedenih nadležnih tijela, pravni lijekovi i prekršajne odredbe.
 

Agencija za elektroničke medije imenovana kao tijelo za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija

Tako je HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, ovim Zakonom određena kao koordinator za digitalne usluge u Republici Hrvatskoj.

Koordinator za digitalne usluge ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih ovom Uredbom, a koordinirat će rad svih ostalih tijela uključenih u provedbu Uredbe.

„Kada govorimo o ostalim tijelima koja su nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija ovaj Zakon određuje, prije svega, Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj te Agenciju za zaštitu osobnih podataka koja će biti ovlaštena za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka“, kazao je ministar Habijan.

Nadalje, Carinska uprava unutar Ministarstva financija bit će nadležna za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu prava intelektualnog vlasništva.

Državni inspektorat bit će nadležan za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa iz djelokruga inspekcija Državnog inspektorata, Ministarstvo zdravstva za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova i medicinskih proizvoda te biomedicine i Agencija za elektroničke medije za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija.

„Isto tako određeno je da to mogu biti i druga tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređuje njihov djelokrug“, dodao je ministar Habijan.

Ovim Zakonom propisani su i pravni lijekovi protiv naloga nadležnih tijela za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija, a također su propisane i prekršajne sankcije te novčane kazne u rasponu od 6.630,00 eura do 66.360,00 eura ili do 6 % godišnjeg svjetskog prihoda dotičnog pružatelja usluga posredovanja u prethodnoj financijskoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći.

„Kada govorimo o razlikama između Akta o digitalnim uslugama u prvom čitanju i Konačnog prijedloga Zakona, one se odnosi na činjenicu da je Agencija za elektroničke medije, u suradnji i uz suglasnost HAKOM-a, navedene Agencije i Vlade Republike Hrvatske, imenovana kao tijelo nadležno za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija“, objasnio je ministar Habijan.
 

Sigurno i transparentno upravljanje podacima u posjedu tijela javne uprave

„Što se tiče Akta o upravljanju podacima, radi se o Uredbi koja kao jedinstven akt na nov način uređuje materiju upravljanja podacima koja javna upravna tijela posjeduju“, naglasio je ministar Habijan te dodatno objasnio kako je riječ o podacima koji su neosobni, anonimizirani, zaštićeni, statistički podaci za koje javni sektor omogući upotrebu, a ti podaci mogu biti zanimljivi trećim osobama za različita istraživanja.

Sama Uredba donosi okvir za sigurno i transparentno upravljanje takvim podacima unutar Europske unije, a cilj joj je omogućiti veću ponovnu uporabu takvih podataka javnog sektora, potaknuti podatkovni altruizam te osigurati usluge podatkovnog posredovanja.

Transponiranjem predmetne Uredbe, odnosno Akta o upravljanju podacima Hrvatska jača svoj digitalni sustav i pridonosi širem cilju Europske unije, a to je stvaranje snažnog, sigurnog i transparentnog europskog prostora podataka.

Zakonom se također uređuju ona pitanja koja nisu uređena Uredbom, a tiču se prvenstveno nadležnosti tijela koja su u obvezi provedbe same Uredbe.

„Isto tako, Zakon propisuje da je postojeći Portal otvorenih podataka, kojeg vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, jedinstvena informacijska točka za zaštićene podatke te sadrži katalog metapodataka kao popis dostupnih skupova podataka“, rekao je ministar.

„Dakle, zainteresirane osobe će putem jedinstvene informacijske točke podnijeti zahtjev za korištenje podataka navedenih u katalogu, a tijela državne uprave odlučit će o svakom pojedinačnom zahtjevu“, dodao je.

Tijela državne uprave mogu odbiti zahtjev za ponovnu uporabu zaštićenih podataka, uz određene uvjete koji su isto tako propisani ovim Prijedlogom zakona.

Prvo, ako zahtjev nije ispunjen sukladno odredbama predmetnog Zakona, ako procjene da traženi podaci nisu prikladni za provedbu istraživanja navedenog u zahtjevu, ako se procijeni da svrha ili ciljevi istraživanja ne opravdavaju zadiranje u prava ispitanika te ako je riječ o klasificiranim podacima.

Ovim Zakonom određuje se Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao tijelo koje je nadležno za usluge podatkovnog posredovanja, kome će obrtnici i pravne osobe, koje namjeravaju pružati usluge podatkovnog posredovanja, dostavljati o tome obavijest sukladno odredbama Uredbe, a Ministarstvo će o tome obavještavati Europsku komisiju, obzirom da ona vodi Registar pružatelja usluga podatkovnog posredovanja.

„Isto tako Ministarstvo će biti nadležno i za registraciju organizacija za podatkovni altruizam. Dakle, obrtnik ili pravna osoba koja se želi registrirati za obavljanje djelatnosti podatkovnog altruizma će Ministarstvu podnositi zahtjev za upis u Registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam“, naglasio je ministar Habijan, izjavivši kako će Ministarstvo biti nadležno i za kontrolu primjene samog Zakona.

Donošenjem oba Zakona omogućit će se veća kontrola na internetu, građani će imati bolje informacije o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje te će moći odabrati opciju koja ne uključuje profiliranje, a nova pravila će pomoći u zaštiti korisnika od nezakonitog sadržaja jer je uklanjanje nezakonitog sadržaja značajno poboljšano kako bi se smanjili efekti štetnosti.

Donošenjem Zakona o provedbi Uredbe koja se odnosi na upravljanje podacima osnažuje se gospodarski sektor Republike Hrvatske te sigurnost korisnika tih usluga.

„Također omogućava se i korištenje potencijala podataka koji već postoje te novi proizvodi i usluge temeljeni na novim tehnologijama koji će doprinijeti kvaliteti života građana“, zaključio je ministar Habijan.
 

Pisane vijesti