Sjednica Sabora: Ministar Habijan najavio velike promjene ulaska u pravosudnu dužnost: cilj je pomladiti pravosuđe

Na 10. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj u utorak, 12. svibnja 2026. godine ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u prvom čitanju tri prijedloga zakona: Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.

Manjak mladih kadrova jedan od ključnih problema u pravosuđu

Glavni razlog izmjena i dopuna sva tri zakona je nepovoljna dobna struktura pravosudnih dužnosnika i stanje u hrvatskom pravosuđu.

Kako je naveo ministar, podaci pokazuju značajan pad broja mlađih pravosudnih dužnosnika u posljednjih deset godina. Dok je 2014. godine u pravosuđu bilo ukupno 2.508 pravosudnih dužnosnika, 2024. godine taj je broj pao na 2.316.

Posebno zabrinjava pad broja pravosudnih dužnosnika u dobnoj skupini od 30 do 40 godina - s 405 u 2014. na svega 168 u 2024. godini. Istodobno je broj dužnosnika u skupini od 60 do 70 godina porastao s 339 na 701.

„Kada govorimo od dobnoj skupni od 60 do 70 godina, treba naglasiti kako se tu nalaze pravosudni dužnosnici koji sa 65 godina mogu zatražiti i podnijeti zahtjev za mirovinu, a sa 70 godina po samom zakonu ulaze u mirovinu“, objasnio je ministar Habijan.

Još izraženiji negativni trend vidljiv je kod sudaca. Njihov ukupan broj smanjen je s 1.903 na 1.660 u promatranom razdoblju, dok je broj sudaca u dobi između 30 i 40 godina pao s 253 na samo 105. U skupini od 60 do 70 godina broj se više nego udvostručio - s 279 na 572.

Ministar Habijan upozorio je kako velik broj sudaca prati i velik godišnji priljev predmeta na sudove, koji iznosi oko 1,25 milijuna, zbog čega je potrebno osigurati učinkovitiji sustav ulaska u pravosudnu dužnost.

Jedna od ključnih promjena odnosi se na Državnu školu za pravosudne dužnosnike, koja više neće biti uvjet za imenovanje na pravosudnu dužnost. Ministar je kazao kako su kandidati nakon završetka Pravnog fakulteta i položenog pravosudnog ispita morali prolaziti dodatnu edukaciju i završni ispit čiji je sadržaj bio gotovo identičan već položenim ispitima.

Tako će se, prema novom modelu kod imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova vrednovati uspjeh na pravosudnom ispitu, ocjena rada pravosudnih savjetnika ili dosadašnjeg obnašanja pravosudne dužnosti, rezultat posebne pisane radnje pred Državnim sudbenim vijećem te razgovor s kandidatima.

„Za kandidate koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009. godine, kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, predviđeno je dodjeljivanje prosječnih 75 bodova, odnosno 90 bodova za one koji su ostvarili posebnu pohvalu“, dodatno je naglasio ministar.

Kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a još nisu imenovani, zadržat će završnu ocjenu ostvarenu u Školi.

Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću dodatno se preciziraju uvjeti za imenovanje sudaca. Uz hrvatsko državljanstvo i položen pravosudni ispit, kandidati neće smjeti biti kazneno gonjeni za djela koja se progone po službenoj dužnosti niti osuđivani za kaznena djela koja predstavljaju razlog nedostojnosti za obnašanje dužnosti.

Predviđaju se i izmjene pravila dostave odluka i poziva u postupcima imenovanja te uvođenje instituta presumiranog povlačenja prijave u slučaju neodazivanja kandidata tijekom postupka.

Dio izmjena odnosi se i na preporuke u okviru pristupanja Hrvatske OECD-u. Ministar je istaknuo kako će se jasnije definirati pojam bitne promjene u imovini sudaca i članova njihovih obitelji, pri čemu će se prijavljivati promjene veće od 13 tisuća eura.

„Sve što sam naveo za Državno sudbeno vijeće odnosi se i na izmjene i dopune Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, samo što se te izmjene primjenjuje na zamjenike državnih odvjetnika“, naglasio je ministar.
 
Nova uloga Pravosudne akademije

Kada je riječ o Pravosudnoj akademiji, Državna škola za pravosudne dužnosnike ubuduće će služiti prvenstveno za stručno usavršavanje, cjeloživotno obrazovanje i specijalizaciju pravosudnih dužnosnika.

„To će biti primarna uloga Državne škole i na tome ćemo apsolutno inzistirati“, ustvrdio je ministar.

Predloženo je i povećanje broja članova Programskog vijeća Pravosudne akademije s 13 na 17 kako bi se osigurala šira zastupljenost pravosudnih institucija. U Vijeće bi tako trebali ući predstavnici Visokog kaznenog suda, USKOK-a, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Pisane vijesti