Ravnateljica Fučkar gostovala u emisiji "Studio 4"

Obnašateljica dužnosti ravnateljice Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Mirela Fučkar gostovala je u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije, u kojoj je govorila o rezultatima i daljnjim planovima projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra.

Projekt "„Unaprjeđenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra“" se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz ulaganje od približno tri milijuna eura.

„Glavni cilj projekta bio je usklađenje zemljišnih knjiga i katastra, odnosno punjenje baze zemljišnih podataka kao pouzdane osnove za pravnu sigurnost“, izjavila je ravnateljica.

Više od 60 posto katastarskih čestica već je uneseno u zajedničku, usklađenu bazu, i to prije planiranog završetka projekta, a proces se nastavlja te je obuhvat sada oko 63 posto teritorija Republike Hrvatske.

Govoreći o izazovima, ravnateljica je istaknula kako su zemljišne knjige u različitim dijelovima Hrvatske povijesno razvijane pod različitim upravnim sustavima. Slavonija je ažurnija, dok su u Dalmaciji odnosi složeniji zbog talijanskog i austro-ugarskog naslijeđa.

„Zemljišna knjiga i katastar su živi sustavi i stanje se mijenja iz dana u dan, što ovaj posao čini trajnim, ali nužnim“, istaknula je ravnateljica.

Projekt u okviru NPOO-a uključivao je elektroničko, odnosno računalno usklađenje podataka, pri čemu su se čestice analizirale pojedinačno i unosile u bazu. Uz to postoje i drugi načini usklađenja i to putem elaborata koje podnose stranke te kroz katastarske izmjere koje provodi Državna geodetska uprava, ključni partner Ministarstva. Državna geodetska uprava provodi višegodišnji plan katastarskih izmjera do 2030. godine, a cilj je do tada postići potpunu usklađenost sustava.

Istaknuta je i snažna suradnja s jedinicama lokalne samouprave. Zakonom o zemljišnim knjigama iz 2019. godine uvedena je mogućnost njihova sufinanciranja postupaka obnove i osnivanja zemljišnih knjiga. Nakon što katastarska općina uđe u bazu zemljišnih podataka, uklanjaju se nepoznati vlasnici i smanjuje broj sudskih sporova, što je važno za razvoj, gradnju, investicije i prijave na europske fondove. Kroz europske projekte omogućeno je i tehničko povezivanje njihovih sustava sa zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra.

„Posjeti šalterima su stvar prošlosti, zemljišnoknjižni postupci danas su u potpunosti digitalizirani“, naglasila je ravnateljica.

Od 2022. godine prijedlozi za upis podnose se elektroničkim putem preko javnih bilježnika i odvjetnika, a zemljišnoknjižni izvadci dostupni su putem sustava e-Građani i trenutačno se izdaju bez naknade.

Građani putem portala Uređena zemlja tj. Zajedničkog informacijskog sustava ili pretragom „e-zemljišna knjiga“ mogu pregledati grafički prikaz čestice u prostoru, podatke o katastarskoj općini i površini iz katastra te vlasničke podatke iz zemljišnih knjiga. Sustav je povezan i s podacima o lokacijskim i građevinskim dozvolama.

Posebno je predstavljena usluga „Moje nekretnine“, koja vlasnicima omogućuje automatske obavijesti o svakoj promjeni na nekretnini upisanoj na njihovo ime. Ako se, primjerice, upiše teret ili hipoteka, vlasnik o tome dobiva obavijest.

Uvedene su i potvrde o vlasništvu i nevlasništvu, koje građani koriste u različitim postupcima radi ostvarivanja prava ili oslobođenja. Sustav pretražuje cijelo područje Republike Hrvatske i izdaje potvrdu na temelju postojećih upisa.

Također, ako je u zemljišnim knjigama upisan OIB, promjene osobnih podataka poput prezimena ili adrese automatski se ažuriraju povlačenjem podataka iz službenih evidencija, bez potrebe za dostavom dodatne dokumentacije.

"Sustav je povezan na razini cijele države, što znači da se podaci mogu pretraživati bez obzira na teritorijalnu nadležnost. "Primjerice, aktivnost na nekretnini u Dubrovniku vidljiva je u sustavu jednako kao i u bilo kojem drugom dijelu Republike Hrvatske" izjavila je ravnateljica.

Istaknuta je i važna antikorupcijska dimenzija sustava.

„Transparentnost i kontrolirani pristup podacima čine ovaj sustav snažnim antikorupcijskim alatom“, izjavila je ravnateljica.

Institucije nadležne za sprječavanje korupcije povezane su sa sustavom te mogu pretraživati podatke uz strogu kontrolu i evidenciju pristupa, dok je sam upis i dalje isključivo sudski postupak.

"U zemljišnoknjižne odjele godišnje ulazi oko 550 tisuća predmeta. Svi se predmeti rješavaju u tom broju ili većem, a prosječno vrijeme rješavanja danas iznosi devet dana, dok je 2004. godine iznosilo oko 900 dana. Zakonski rok je 15 dana. Veći priljev predmeta bilježi se osobito u Dalmaciji zbog intenzivne tržišne aktivnosti i većeg broja kupoprodaja i upisa hipoteka" dodala je ravnateljica.

Najavljene su i izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, kojima će se dodatno pratiti digitalne promjene te omogućiti ujednačavanje postupanja na području cijele Republike Hrvatske, uključujući mogućnost ravnomjernije raspodjele predmeta među sudovima, osobito na opterećenijim područjima.

„Naš je cilj da građani u cijeloj Hrvatskoj imaju jednaku razinu pravne sigurnosti i učinkovitosti sustava“, zaključila je ravnateljica.

Ravnateljica je naglasila i važnost aktivnog sudjelovanja građana u procesu sređivanja zemljišnoknjižnog stanja. Kroz provedbu projekta i suradnju s izvođačem razvijeni su alati koji omogućuju sustavno i elektroničko usklađivanje podataka, no bez uključenosti vlasnika taj proces ne može biti u potpunosti dovršen.

Podsjetila je kako je provedena i kampanja informiranja javnosti, kojom su građani pozvani da sami provjere i urede svoje zemljišnoknjižno stanje, bilo kroz redovne postupke upisa, bilo kroz posebne postupke poput pojedinačnih isprava ili drugih odgovarajućih pravnih mehanizama.

Građani se pozivaju da se obrate nadležnim katastarskim uredima ako građevina nije upisana, da se odazovu na obilježavanje međa kada ih pozove katastar te da sudjeluju u postupcima katastarskih izmjera koji se provode u okviru višegodišnjeg plana.

Velik dio neriješenih situacija rješava se upravo kroz postupke obnove zemljišnih knjiga, a uz zajedničku aktivnost građana i nadležnih tijela očekuje se da će u narednim godinama biti postignuta potpuna usklađenost baze zemljišnih podataka.

Pisane vijesti