Održana 5. sjednica Sabora: Konačni prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi

Važeći Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi donesen je 2014. godine i bio je temelj za uspostavu, ustroj, razvoj i korištenje sustava, komponenti i servisa državne informacijske infrastrukture i time temelj za unaprjeđenje i modernizaciju javne uprave Republike Hrvatske, njenu informacijsku profesionalizaciju te pružanje brzih i pouzdanih javnih usluga kao sastavni dio poticajne poduzetničke okoline i pretpostavka osiguranja boljeg standarda svih građana.

"Iskustva stečena u njegovoj dosadašnjoj primjeni ukazala su na potrebu za donošenjem novog zakonskog okvira kao poticaja za novu fazu razvoja, modernizacije i digitalizacije javne uprave" izjavio je na početku svojeg predstavljanja ministar Habijan.

Konačnim prijedlogom Zakona utvrđuju se prava, obveze i odgovornosti korisnika državne informacijske infrastrukture vezano uz uspostavu, razvoj i upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom, sadržaj, svrha, uvjeti, kao i obveze u primjeni i korištenju državne informacijske infrastrukture u njihovom radu, pružanju javnih e-usluga te u elektroničkoj komunikaciji prema fizičkim i pravnim osobama.

"Svrha ovoga Zakona je osigurati učinkovitost rada korisnika digitalizacijom procesa, unaprjeđenjima i modernizacijom usluga primjenom državne informacijske infrastrukture i interoperabilnih rješenja" rekao je ministar.

Državna informacijska infrastruktura predstavlja zajedničku informacijsko-komunikacijsko tehnološku osnovicu za rad i razvoj sustava obveznika primjene ovoga Zakona, a svrha državne informacijske infrastrukture je osigurati korisnicima digitalizaciju procesa, konsolidaciju i optimizaciju troškova, međusobnu komunikaciju i razmjenu podataka, ujednačiti način pružanja e-usluga i elektroničku komunikaciju te dostavu akata fizičkim i pravnim osobama, omogućiti jedinstveni pristup e-uslugama i njihovo sigurno korištenje te objediniti elektroničku komunikaciju s korisnicima državne informacijske infrastrukture.

"Zakon propisuje da su tijela državne uprave, druga državna tijela i javne ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska obvezni koristiti državnu informacijsku infrastrukturu, a Zakonom je propisana i mogućnost da se slučaju organizacijskih, tehnoloških ili sigurnosnih razloga pojedini obveznici mogu izuzeti od korištenja dijelova državne informacijske infrastrukture" izjavio je ministar.

Korisnici državne informacijske infrastrukture

Pored obveznika korištenja državne informacijske infrastrukture, Zakon propisuje i krug korisnika državne informacijske infrastrukture koji mogu koristiti državnu informacijsku infrastrukturu na vlastiti zahtjev.

To su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove čiji je jedan od osnivača jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe.

Novi Zakon otvara i mogućnost korištenja komponenti državne informacijske infrastrukture gospodarskim subjektima što će pridonijeti mogućnosti zamjene njihovih postojećih sustava državnim rješenjima koja su već sada notificirana na razini Europske unije, a gospodarskom sektoru će omogućiti uštede i preusmjeravanje novčanih sredstava u daljnji razvoj poslovanja.

Ministar je dodao kako i na današnji dan sustav e-Građani koristi preko 2 milijuna korisnika i 109 usluga unutar samog sustava.

Centar dijeljenih usluga

Zakon definira Centar dijeljenih usluga kao organizacijsko-poslovni model pružanja dijeljenih usluga korisnicima te operativno uspostavlja tehničku infrastrukturu za korištenje usluge istih programskih rješenja, usluge korištenja zajedničke informacijsko-komunikacijske infrastrukture, tehničke usluge, usluge smještaja opreme informacijsko-komunikacijske tehnologije te savjetodavne usluge u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije s ciljem objedinjavanja i racionalizacije državne informacijske infrastrukture te ujednačavanja postupanja te pružanja dijeljenih usluga korisnicima, a usluge Centra dijeljenih usluga se određuju Katalogom usluga.

Također, Zakon propisuje obvezu smještaja registara koji sadrže osobne podatke u podatkovnim centrima koji se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske i koji zadovoljavaju potrebnu razinu sigurnosti, dok se registri koji sadrže isključivo neosobne podatke mogu pohranjivati u podatkovnim centrima u Republici Hrvatskoj ili državi članici Europske unije čime se šite osobni podaci građana Republike Hrvatske.

Zakon definira mreže državne informacijske infrastrukture kao neklasificirane informacijsko-komunikacijske mreže koje koriste korisnici državne informacijske infrastrukture, a to su mreža HITRONET, CARNET, Srce i Healthnet.

Isto tako, Zakon propisuje upravljanje HITRONet mrežom na način da Republika Hrvatska poslove uspostave, razvoja, upravljanja, nadzora i održavanja HITRONet mreže povjerava Financijskoj agenciji, a poslove izgradnje, nadzora, održavanja i upravljanja pasivnom infrastrukturom nužnom za funkcioniranje HITRONet mreže, osiguravanje dostatnih prijenosnih kapaciteta i vodova za HITRONet mrežu te fizičkog povezivanja mrežnih čvorišta i povezivanja korisnika u HITRONet mrežu povjerava trgovačkom društvu Odašiljači i veze d.o.o. Zagreb.

"HITRONet kao osnovnu mrežu državne informacijske infrastrukture koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i koja predstavlja sigurnosnu osnovicu informacijsko-komunikacijske mreže između korisnika te pružanje zajedničkih mrežnih i aplikativnih servisa" rekao je ministar.

"Zaključno, novim Zakonom se državna informacijska infrastruktura preciznije definira s jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture biti u mogućnosti podnijeti zahtjeve moderne javne uprave te usmjeren je i na segment pojmovnog usklađivanja s drugim važećim propisima Republike Hrvatske, a preciznije su definirane i mreže državne informacijske infrastrukture" zaključio je ministar.

Pisane vijesti