Modifications à la Loi sur les frais de justice: un accès plus aisé à l’exonération de la taxe sur le handicap;

De nouvelles modifications à la Loi sur les frais de justice réduisent les frais pour faciliter l'exercice du droit d'exemption pour les personnes handicapées et prescrivent une nouvelle exemption pour les consommateurs en tant que demandeurs dans les procédures de protection des intérêts collectifs

Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost spolova Helena Dalli, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, predsjednica GREVIO-a Iris Luarasi, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i Dubravka Šimonović, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama u razdoblju od 2015. do 2021. godine.

„Današnja konferencija prilika je da sagledamo i naš sustav kaznenopravne zaštite žrtava kojem Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupa dvojako: unaprjeđenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira i jačanjem kapaciteta Službe za podršku žrtvama i svjedocima“, izjavio je u svom govoru ministar Malenica te dodao kako je odgovornost za suzbijanje nasilja višestruka i višeslojna te zahtjeva angažiranost svih dionika: državnih institucija, sudbene vlasti, civilnog društva, ali i svakog od nas kao pojedinca.

Podsjetio je da je u posljednjih nekoliko godina Vlada Republike Hrvatska učinila značajne iskorake u jačanju mehanizama zaštite žrtava i sankcioniranju nasilnika. Izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u 2020. godini pooštrene su kazne za nasilnike, omogućeno kvalitetnije razlikovanje prekršajnih od kaznenih djela, ukinuto je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka te je uvedeno stanje dugotrajne patnje.

U okviru tih izmjena povećane su kazne vezane uz nasilje u obitelji i kaznena djela protiv spolnih sloboda u rasponu od 1 do 10 godina,  u odnosu na prethodno propisane kazne u rasponu od 3 mjeseca do 8 godina.

U 2021. godini usvojene su nove izmjene Kaznenog zakona prema kojim se spolno uznemiravanje progoni po službenoj dužnosti, umjesto po prijedlogu žrtve u roku od 3 mjeseca. Uvelo se novo kazneno djelo „zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja“ kojim se kažnjavaju kaznena djela povezana s osvetničkom pornografijom i tzv. deep fake pornografijom. Za ta nedjela propisali smo kaznu zatvora od 1 do 3 godine zatvora.

Proširilo se značenje izraza „bliska osoba“ koji od sada obuhvaća i sadašnje ili bivše intimne partnere koji su u intimnoj vezi ili su bile u intimnoj vezi. Revidirale su se sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, udaljenja iz zajedničkog kućanstva i zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje se od sada izriču obvezno. Sigurnosna mjera zaštitnog nadzor od sada se izriče prilikom donošenja presuda, a ne po slovu zakona. Ta promjena rezultirala je time da kršenje izrečene mjere predstavlja kazneno djelo neizvršavanja sudske presude. Proširen je i katalog kaznenih djela koja ne zastarijevaju te obuhvaćena su teška kaznena djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Navedenim izmjenama osigurani su kvalitetniji alati sankcioniranja kaznenih djela nasilja u obitelji i kaznenih djela protiv spolne slobode.

„Svjesni da kvalitetan propis zahtjeva kvalitetnu primjenu, Ministarstvo pravosuđa i uprave s tim je ciljem iniciralo osnivanje 15 obiteljskih odjela na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova. U tim odjelima, uz suce i pravosudne dužnosnike, radit će od iduće godine i drugo profesionalno osoblje poput primjerice psihologa. Na taj način žrtvama će se osigurati sustavna potpora za vrijeme trajanja sudskog postupka i specijalizirati suci za rad na obiteljskim predmetima Također dodatno će se provoditi edukacije i raditi na osnaživanju djelatnika obiteljskih odjela, ali i odvjetnika koji zastupaju stranke u takvim predmetima“, dodao je ministar.

Uz to, Ministarstvo radi na proširenju odjela za pomoć žrtvama i svjedocima na hrvatskim sudovima. Trenutno su odjeli osnovani na Županijskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Zadru, Splitu, Sisku i Rijeci koji su od 2008. godine do danas pružili potporu za više od 41 tisuću žrtava. Već četvrtu godinu zaredom u suradnji s 11 organizacija civilnog društva Ministarstvo provodi program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.  Tim programom žrtvama i svjedocima pruža se emocionalna i praktična podrška, besplatno psihološko i pravno savjetovanje, i prati žrtva u postupcima koji se vode pred državnim institucijama. Do sada je za rad te Mreže osigurano oko 9 milijuna kuna.

U suradnji s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstvo je 2013. godine pokrenulo Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja koji od ove godine putem besplatnog broja 116 006 podršku žrtvama pruža 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. 

„Nasilje nije problem samo počinitelja i žrtve, ono je problem nas kao društva i države. Integrirani pristup i suradnja jedini je ispravni put suzbijanja nasilja i pružanja sustavne podrške žrtvama“, zaključio je ministar.
 
 




 

Pisane vijesti