Ministar Habijan za Vecernji list: Radimo na sveobuhvatnom zakonskom rješenju za što sigurniji online prostor za djecu

Uhićenje bivšeg čelnika Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka u Kazahstanu i njegovo očekivano izručenje Hrvatskoj ponovno su otvorili pitanje učinkovitosti pravosudnog sustava i međunarodne suradnje. O tom slučaju, ali i o nizu tema koje zaokupljaju javnost, od porasta nasilja među mladima i digitalnog zlostavljanja do političkih prijepora u vezi s pravosudnim imenovanjima, novinar Večernjeg lista razgovarao je s ministrom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damirom Habijanom.

U intervjuu za Nedjelju Večernjeg lista ministar govori o funkcioniranju sustava, prevenciji nasilja i izazovima digitalnog kriminala, ali i o političkim napetostima u pravosuđu te očekivanjima u idućem razdoblju.

Bivši čelnik Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek uhićen je u Kazahstanu, a očekuje se da će uskoro biti izručen Hrvatskoj?

Točno. Očekujemo da optuženi bude izručen RH u najkraćem roku. Razumijem interes medija i javnosti za ovaj slučaj, ali dublje komentiranje nekog pravnog slučaja, pa tako i ovog, može ugroziti proces. Mogu samo reći da smo na zahtjev USKOK-a, a u koordinaciji s MUP-om, mi kao Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uputili kazahstanskim tijelima svu potrebnu dokumentaciju za izručenje Vedrana Pavleka, koji je i uhićen u Kazahstanu. Sva tijela koordinirano surađuju s kazahstanskim vlastima, a od tamošnjih nadležnih tijela očekujemo provođenje postupka u skladu sa zakonodavstvom.

Jedna od tema koja posljednjih mjeseci snažno opterećuje javnost jest rast nasilja među mladima te sve češći slučajevi brutalnih kaznenih djela koje počinjavaju maloljetnici. Smatrate li da hrvatski pravosudni i kazneni sustav danas ima dovoljno alata za odgovor na taj problem?

Prije svega naglasio bih da primjena kaznenog prava dolazi na red kao posljednje sredstvo, odnosno da intervencija prema maloljetniku koji manifestira rizična ponašanja i nasilje prelazi u sferu pravosuđa u situaciji kada su prethodne intervencije u ranijim fazama razvoja rizika bile nedostatne ili nisu dale željeni učinak. Zakon o sudovima za mladež, kao poseban propis kojim se uređuju odredbe za mlade počinitelje kaznenih djela i kaznenopravna zaštita djece, treba naglasiti kako je maloljetničko kazneno pravo izrazito specifično te oblikovano prema potrebama utjecaja na maloljetnike njihovim preodgojem.

U postupanju prema maloljetniku nužan je holistički pristup te se naglasak stavlja na suradnju pravosudnih tijela s institucijama i stručnjacima izvanpravne struke radi stvaranja cjelokupne i zaokružene slike o ličnosti te osobnim i obiteljskim prilikama maloljetnika. Kazneni zakon predviđa i kaznenopravno sankcioniranje roditelja, posvojitelja, skrbnika ili druge osobe koja grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.

Kad govorimo o djeci žrtvama kaznenih djela, važno je upozoriti na provođenje zajedničkog projekta Europske unije i Vijeća Europe “Uspostavljanje Barnahus modela u Hrvatskoj”, čiji je glavni korisnik Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a koji je započeo u rujnu 2023. te traje do lipnja 2026. Projekt ima za cilj podržati Republiku Hrvatsku u uspostavi prve Dječje kuće na nacionalnoj razini, po uzoru na Barnahus model, u kojoj će se pružati pomoć i zaštita djeci žrtvama kaznenih djela, ponajprije kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja. Riječ je o pristupu koji objedinjuje rad različitih institucija putem multidisciplinarne i međuagencijske suradnje, uključujući pravosudne, socijalne i zdravstvene službe, sve na jednom mjestu prilagođenom djeci.Cilj takvog jedinstvenog pristupa jest izbjeći ponovnu traumatizaciju i viktimizaciju djeteta tijekom istrage i sudskog postupka

Digitalno nasilje među djecom u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina poraslo za 40 posto, a samo lani evidentirano je više od tisuću kaznenih djela povezanih s prijetnjama, prisilom i online zlostavljanjem. Kasni li država s odgovorom na možda najpodcjenjeniji oblik nasilja među mladima?

Hrvatska je uz bok vodećim zemljama EU po trenutnoj regulativi, a kaznenopravna zaštita osigurana je cijelim nizom odredbi Kaznenog zakona iz različitih glava, pri čemu se brojna kaznena djela mogu počiniti i posredstvom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Neka od tih kaznena djela su prijetnje, nametljivo ponašanje, zastrašivanje koje može imati najrazličitije oblike, uključujući praćenje u virtualnom svijetu (chat rooms, društvene mreže), širenje neistinitih informacija o osobi putem interneta i slično. Također, trenutna regulativa adresira zlouporabe snimki spolno eksplicitnog sadržaja, u području tzv. “osvetničke pornografije” i “deep fake pornografije”, spolno uznemiravanje, neovlašteno slikovno snimanje, uvrede i klevete.

Trenutno radimo i na transponiranju Direktive (EU) 2024/1385 o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja je posebno prepoznala porast uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija pri počinjenju kaznenih djela. Direktivom se predviđa usklađivanje obilježja za četiri kaznena djela u digitalnom prostoru: dijeljenje intimnih ili manipuliranih sadržaja bez pristanka, uhođenje na internetu, poticanje na nasilje i mržnju na internetu te uznemiravanje na internetu.

Sve se glasnije govori o temi zabrane društvenih mreža za mlade, a nedavno ste u Saboru argumentirali zašto ne prihvaćate oporbeni prijedlog takvog zakona. Možemo li mladima zaista zabraniti društvene mreže?

Možemo ih ograničiti, a na tome i radimo. Online prostor u kojem se mladi danas kreću ima mnoge nepoznate “prostore” i postoji velika opasnost ako nisu dovoljno educirani i svjesni toga. Nisu samo društvene mreže problematične, rekao bih da su veći izazov igre i pojam gaminga, gdje djeca zaista žive i druže se u “paralelnom svijetu”, o kojem odrasli znaju malo ili ništa. Temelj je educirati sve korisnike, ali i roditelje o tome da iza profila mogu stajati seksualni prijestupnici, kriminalci i mnogi drugi, koji nemaju dobre namjere.

Na razini EU već se neko vrijeme razgovara i traži način kako online prostor učiniti sigurnim za djecu. Jutland deklaracija samo je jedan od dokumenata koji je Hrvatska podržala s tim ciljem, ali slažem se da kao društvo moramo napraviti više. Kao društvo odgovorni smo za budućnost djece, ali i okruženja u kojem se razvijaju kao osobe. Mnogi su dionici ključni za pravilan razvoj, a rekao bih kako je, uz odgojno obrazovne ustanove i regulativu, obitelj ta koja ima ključnu ulogu u tome. Da se vratim na samo ograničavanje mreža, već je neko vrijeme u tijeku izrada cjelokupnog tehničkog rješenja kao i raspisivanje sveobuhvatnog zakona koji će adresirati sve nužne teme za zaštitu mladih u online svijetu.

Ono što je ključno u svemu tome jest da kompanije koje su vlasnici društvenih mreža i drugih platformi prihvate implementaciju tehničkog rješenja provjere dobi, a upravo sam o tome primjerice razgovarao i s predstavnikom Mete, na marginama summita inicijative Tri mora. Primjerice, da biste otvorili Facebook ili Instagram profil morate kliknuti da imate iznad 15,16 godina - ovisno o zemlji u kojoj jeste, a uz tehničko rješenje platforma bi tražila da se spojite primjerice na mgrađane ili EUwallet, koji je trenutačno u procesu izrade, te se podatak o dobi provjerava u vašim dokumentima, a sve sukladno GDPR-u. U prijevodu, sužava se prostor za laganje o dobi. Važno je istaknuti kako roditelji i sada imaju mogućnost ograničavanja raznih sadržaja i aplikacija svojoj djeci putem platformi poput Androida, Google Playa i Apple Storea, te ako roditelj postavi zabranu, dijete ne može koristiti taj sadržaj.

Je li zastoj u vezi s izborom troje ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda najveća pravosudna kriza otkako ste na čelu Ministarstva pravosuđa i vidi li se izlaz iz nje?

U ovom trenutku ne bih koristio riječ pravosudna kriza - u resoru je uvijek izazovno. Međutim smatram da nije dobro da imamo nepopunjeno mjesto u najvišim pravosudnim tijelima kao što su Vrhovni i Ustavni sud. Upravo je to bio razlog zašto smo predložili da se sva ta mjesta popune, svjesni da se mora postići dogovor, jer se suci biraju dvotrećinskom većinom u Saboru. Otvorili smo razgovore, a sad je potpuno jasno da SDP izbor ustavnih sudaca ne želi.

Hoće li se vladajuća većina čvrsto držati trojice kandidata koje je predložila, Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selaneca, ili je spremna na dodatne kompromise? Ustavni sud mjesecima radi u krnjem sastavu. Kolika je to šteta za državu?

HDZ i vladajuća koalicija pokazali su ozbiljnost i zrelost te smo na Odboru za pravosuđe predložili kandidate za Ustavni sud i podržali sva tri kandidata. Kandidati koje smo predložili ispunjavaju sve potrebne uvjete - stručni su, s već izgrađenim pravnim karijerama, a jedan od njih već obnaša dužnost ustavnog suca. Međutim, SDP je napustio sjednicu Odbora i plenarno zasjedanje. Time pokazuje da oporba nema konkretne argumente kojima bi dovela u pitanje bilo koje od predloženih imena, čime ujedno dovodi u pitanje dosljednost vlastitih političkih stavova. Ovakav pristup ostavlja dojam da im nije prioritet popunjavanje Ustavnog suda, što nije dobra poruka i upućuje na određenu političku nezrelost.

Oporba tvrdi da HDZ paketiranjem izbora ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda ucjenjuje političke protivnike. Je li pravosuđe u Hrvatskoj danas postalo talac saborskih dogovora i stranačkih ucjena?

Treba jasno adresirati tko radi te ucjene. Sad je potpuno jasno da su SDP i njegov junior partner Možemo ti koji rade ucjene i kojima nije stalo do pravosuđa, već koriste ovu situaciju za prikupljanje političkih poena. Nije prvi put da SDP bježi od odgovornosti, kao što to čine i sad, i dobro je da hrvatska javnost vidi tko su ljudi koji pretendiraju za vlast u državi, a istodobno kako se ponašaju u izazovnim situacijama, za koje sad vidimo da im nisu dorasli. Nažalost, oporba je učinila da su građani RH njihov talac i da nemaju namjeru biti konstruktivni u ključnim pitanjima za pravosudni sustav, ali i sve druge procese u državi.

Kao glavna kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda figurira Mirta Matić, no prije toga mora je predložiti predsjednik Zoran Milanović. Može li se dogoditi da se to pitanje riješi, a da priča s ustavnim sucima ponovno zapne?

Očekujem da će predsjednik ovog puta poštovati proceduru, a zatim je saborski zastupnici konačno izglasati.

Ako Sabor ni u svibnju ne izabere ključne ljude pravosuđa, ulazi li Hrvatska u institucionalnu blokadu?

Teško mi je reći što će biti, ali želim vjerovati da će SDP i oporba skupiti hrabrosti i pokazati barem dozu političke zrelosti te dokazati da im je stalo da Vrhovni i Ustavni sud budu u punom sastavu. To im je prilika da dokažu da im je zaista stalo do pravosuđa.
 
Razgovarao: Hassan Haidar Diab
Večernji list, 3. svibnja 2026

Pisane vijesti