Ministar Habijan u emisiji „A sada Vlada“ govorio o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji koje će mladima omogućiti raniji i lakši ulazak u pravosudni sustav

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan gostova je u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija „A sada Vlada“ u kojoj je govorio o brojnim temama, ponajviše iz područja pravosuđa i digitalne transformacije.

Izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji omogućit će pravnim stručnjacima raniji ulazak u sustav

Na početku gostovanja ministar Habijan dotaknuo se dobne strukture sutkinja i sudaca, rekavši kako je u ovome trenutku u sustavu 1.650 sutkinja i sudaca, od čega ih je svega 16 u dobi od 34 godine, dok ih je gotovo 600 u starosti između 60. i 70. godine života, što je granica kada sudac mora ići u mirovinu.

„Smatram da je stanje prilično alarmantno, zbog čega gledam na koji način u sustav dovesti „svježu krv. Imamo situaciju da nakon što ljudi završe Pravni fakultet i polože pravosudni ispit koji nije jednostavan, moraju ponovno ići u Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Dakle, uz posao koji radite na sudu, morate ići na predavanja i polagati završni ispit koji je identičan pravosudnom ispitu kojeg ste već položili,“ objasnio je ministar Habijan.

„Na taj način ljudi ulaze u sustav s 35 do 40 godina što je prilično loše i kasno, zbog čega ćemo ići u izmjenu Zakona o Pravosudnoj akademiji, budući da je Državna škola ustrojbena jedinica Pravosudne akademije. Izmjene će ići na način da ćemo zadržat i propisati vrlo jasne, objektivne i transparentne kriterije za ulazak u sustav, ali sama Škola kao škola i uvjeti koji se tamo traže, više ne bi trebala biti obveza,“ dodao je.

Govoreći o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, ministar Habijan naglasio je kako će veći značaj biti stavljen na edukaciju i specijalizaciju sudaca.

„Mislim da je to ključno, pogotovo ako u obzir uzmemo životne situacije. Dakle, imamo obvezu transponirati direktive o zaštiti prirode u naše nacionalno zakonodavstvo, što je nešto specifično te će u tom području sigurno biti potrebne nove edukacije i specijalizacije sudaca. Dakle, smjer u kojem trebamo ići je onaj koji će osigurati da suci imaju konstantno obrazovanje i usavršavanje,“ kazao je ministar Habijan, napomenuvši kako je trenutni koncept Državne škole stvorio „usko grlo“ i doveo do toga da prema dobnoj strukturi imamo prilično stare suce.
 

Naglasak na promjeni negativne percepcije pravosuđa u javnosti

U svom gostovanju, ministar Habijan dotaknuo se i preseljenje DORH-a u nove prostore Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici.

„Drago mi je da smo s Glavnim državnim odvjetnikom krenuli u preseljenje DORH-a u nove prostore te očekujemo da će se sredinom godine u nove prostore preseliti i USKOK te da će i DORH i USKOK biti na jednom mjestu,“ istaknuo je ministar Habijan dodavši kako je to dokaz konstantnog ulaganja Vlade i resornog Ministarstva u stvaranje boljih infrastrukturnih i materijalnih uvjeta za one koji rade na tim složenim poslovima.

„Treba omogućiti još bolje alate za USKOK, zbog čega radimo i imamo u planu promijeniti i Zakon o USKOK-u, ali i Zakon o kaznenom postupku. U ovom trenutku, s pravnim stručnjacima i  praktičarima radimo na tome da vidimo gdje su ta „uska grla“ u samom kaznenom postupku. Činjenica je da imamo određene postupke koji traju predugo, zbog čega dolazimo do pitanja percepcije i povjerenja u pravosuđe koje nije na visokoj razini. Moj glavni cilj u ove četiri godine je promijeniti percepciju pravosuđa,“ ustvrdio je ministar Habijan.

„Smatram da situacija nije toliko loša, kao što to dio oporbe želi prikazati, ali sigurno je da može i puno bolje. Treba ubrzati određene postupke i vidjeti gdje su te problematične točke koje treba promijeniti. Uvjeren sam da ćemo neke stvari uspjeti ubrzati,“ rekao je ministar Habijan, napomenuvši kako pri tom treba voditi računa o određenim institutima koji su takvi kakvi jesu i koji su zadani s pravne strane te se kao takvi ne mogu mijenjati.  

„Dostava sudskih odluka može djelomično smanjiti manipulacije i odugovlačenja, ali ne bih rekao da tu možemo puno dobiti na vremenu. Treba istražiti stvari u tijeku samog postupka i u određenim institutima koji mogu dovesti do toga da se neke stvari ubrzaju. Svi imamo alate u svojim rukama i odgovornost za svoj posao, zbog čega treba pristupiti odgovorno provođenju cijelog postupka,“ zaključio je ministar Habijan temu percepcije pravosuđa u javnosti.
 

Donosi se prvi Zakon o pravosudnoj policiji

Govoreći o zatvorskim kapacitetima, ministar Habijan rekao je kako je u ovom trenutku 3.950 mjesta u  zatvorima, dok je broj osoba lišenih slobode 5.080, što se mijenja na dnevnoj razini.

„Ono što je kritično je kazneno djelo nezakonitog ulaska, boravka i kretanja. Riječ je o članku 326. Kaznenog zakona. Od 5.080 osoba lišenih slobode, njih polovica je u istražnom zatvoru, što je predmet razgovora s onima koji određuju istražne zatvore, ali je i trenutak u kojem moramo krenuti u izgradnju novih zatvorskih kapaciteta,“ ustvrdio je ministar Habijan, objavivši kako se geopolitička situacija u smislu migrantske krize neće mijenjati.

„Krenuli smo s Varaždinom i Lipovicom - Popovačom i novih 300 mjesta za osobe lišene slobode te s općinom Perušićem gdje će biti nova Kaznionica s 400 mjesta za osobe lišene slobode. Osim toga, u tijeku je i novo zapošljavanje pravosudnih policajaca te nakon provedenog natječaja u ovom trenutku imamo oko 1.700 pravosudnih policajaca, što je najveći broj u zadnjih 10 godina,“ kazao je ministar Habijan te dodao kako će se iz proračuna izdvojiti oko 12 milijuna eura za potrebe pravosudne policije koja će do kraja godine po prvi put imati i Zakon o pravosudnoj policiji.
 

U regulaciji umjetne inteligencije potreban je balans

Na kraju gostovanja, ministar Habijan govorio je i o vrlo aktualnoj temi umjetne inteligencije, zaključivši kako od nje ne treba zazirati jer, uz rizike u smislu zaštite osobne privatnosti, osobnih podataka i autorskih prava, donosi i brojne prednosti.

„Europska unija donijela je Akt o umjetnoj inteligenciji, a naša obveza kao članice Europske unije je da je implementiramo u naš sustav i donesemo vlastiti akt i zakon. Radna skupina je formirana te krećemo u njezino transponiranje,“ naglasio je ministar Habijan, napomenuvši kako u cijelom postupku treba biti oprezan na način da se stvari previše ne reguliraju kao što to često čini Europska unija, zbog čega, u odnosu na Kinu i Sjedinjene Američke Države, gubi konkurentnost.
 
Snimku cijele emisije možete pogledati na web stranici Hrvatske radiotelevizije.

FOTO: HRT
 

Pisane vijesti