Ministar Habijan predstavio arhitekturu mirnog rješavanja sporova te modernizaciju trgovačkog prava

Poticaj u rasterećenju parničnih sudova donosi novi Zakon o medijaciji, koji je na snagu stupio 26. ožujka 2026. godine, a kojim se uvodi obveza pokušaja mirnog rješavanja određenih vrsta sporova prije nego što stranke uopće pokrenu parnični postupak.

Kako bi se omogućila puna i učinkovita primjena ovog zakona, Ministarstvo je donijelo tri pravilnika koji čine takozvana „tri stupa“ nove arhitekture sustava mirnog rješavanja sporova. Prvi stup odnosi se na ljude i reguliran je Pravilnikom o registru medijatora, čime se uspostavlja jedinstvena i potpuno javna evidencija koju vodi Nacionalni centar za medijaciju.

Građanima je osiguran transparentan uvid u struku na mrežnim stranicama, dok su za same medijatore propisani strogi uvjeti upisa koji uključuju visoko obrazovanje, specifičnu stručnu obuku i potvrdu o nevođenju kaznenog postupka, uz obvezu dvogodišnjeg ciklusa stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje dvadeset sati.

„Ovdje je riječ o rješavanju sporova sporazumijevanjem stranaka uz pomoć medijatora, što izravno utječe na smanjenje dugotrajnih sudskih procesa“, izjavio je ministar, naglasivši važnost preostala dva stupa reforme.

Drugi stup čini infrastruktura definirana Pravilnikom o institucijama za medijaciju, kojim se precizno propisuju uvjeti za davanje suglasnosti radu institucija, standardiziraju programi obuke za medijatore i trenere te osnažuje nadzorna i koordinacijska uloga Nacionalnog centra za medijaciju kroz javni Registar institucija.

Treći stup usmjeren je na sam proces kroz Pravilnik o obrascima, čime se uvodi potpuna standardizacija i unifikacija dokumentacije za informativne sastanke i postupke medijacije. Svi ovlašteni subjekti od sada koriste isključivo unificirane potvrde jasno propisanog sadržaja, čime se izravno jamči pravna sigurnost i osigurava potpuno očuvanje procesnih prava stranaka u eventualnim kasnijim sudskim postupcima.

Usporedo s reformom obvezne medijacije, ministar je predstavio i izmjenu okvira za poslovanje kroz novele Zakona o trgovačkim društvima.

Sukladno Akcijskom planu i Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2025. do 2026. godine, doći će do uvođenja dionica s višestrukim pravom glasa, čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s Direktivom 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. godine.

Rok za prenošenje ove direktive je 5. prosinca 2026. godine, a njezina je primarna svrha proširenje izvora financiranja i smanjenje oslanjanja poduzetnika na tradicionalne bankovne kredite. Ove dionice predstavljaju iznimku od klasičnog načela jedne dionice i jednog glasa jer dioničarima osiguravaju više glasačkih prava na glavnoj skupštini za isti udio u temeljnom kapitalu.

Mogućnost izdavanja ovih dionica imat će sva društva, neovisno o tome jesu li im dionice već uvrštene na uređeno tržište, trguje li se njima na multilateralnim trgovinskim platformama ili je pak riječ o neuvrštenim društvima koja tek planiraju izlazak na tržište i privlačenje svježeg investicijskog kapitala bez straha od gubitka kontrole nad upravljanjem.

Kako bi se zaštitili dioničari ostalih rodova dionica, zakon predviđa stroge zaštitne mehanizme. Odluka o izdavanju dionica s višestrukim pravom glasa mora se donijeti glasovima svih dioničara koji su pogođeni tom odlukom.

Maksimalni dopušteni omjer između broja glasova koje daju dionice s višestrukim pravom glasa i onih s najmanje glasačkih prava ograničen je na deset prema jedan. Dodatno, uvedeno je i striktno vremensko ograničenje njihove valjanosti koje prestaje automatski pri prvom prijenosu dionice na novog stjecatelja, bez obzira na pravnu osnovu prijenosa, ili najkasnije deset godina od uvrštenja odnosno izdavanja, uz mogućnost produljenja za dionice kojima se trguje na uređenom tržištu ili platformi. Važna novost koju je ministar istaknuo jest i uvođenje iznimke od zabrane stjecanja vlastitih dionica radi trgovanja, pod uvjetom da se postupak provodi u okviru programa pružanja likvidnosti, u skladu s odobrenim pravilima i pod izravnim nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Konačno, paket reformi zaokružen je upućivanjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača u drugo čitanje u Hrvatskom saboru, što je službeno odrađeno 10. lipnja 2026. godine. S ciljem potpunog usklađivanja s ovim zakonskim izmjenama, donesen je i novi Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača.

Glavne promjene odnose se na precizno definiranje stvarne nadležnosti trgovačkih sudova te na nužno tehničko usklađivanje i konverziju novčanih iznosa iz kuna u eure. Primjena ovog Pravilnika i uvođenje unificiranih, standardiziranih obrazaca u postupcima stečaja potrošača službeno stupaju na snagu 1. kolovoza 2026. godine, čime se prema riječima ministra zaključuje ovaj važan ciklus pravosudne i regulatorne modernizacije.