Međunarodni dan ljudskih prava: Hrvatska jača zaštitu svih građana i ostaje predana međunarodnim standardima

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, obilježavamo godišnjicu usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, temeljnog dokumenta koji je postavio univerzalne standarde sloboda, ravnopravnosti i dostojanstva svake osobe.

Zaštita ljudskih prava obuhvaća sustav načela, zakona i mehanizama koji štite dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i sigurnost svake osobe te osiguravaju da svi mogu uživati svoja temeljna prava bez diskriminacije.

Danas, u vremenu obilježenom oružanim sukobima i krizama, ponovno se suočavamo s ozbiljnim kršenjima temeljnih prava i sloboda. Posebno su pogođene ranjive skupine: žene, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom te pripadnici nacionalnih i drugih manjina. Upravo zato, važnije je nego ikada podsjetiti se na vrijednosti sadržane u Općoj deklaraciji i aktivno raditi na njihovom očuvanju.

Stoga je važno istaknuti da Republika Hrvatska ostaje predana zaštiti temeljnih sloboda i dostojanstva svakog pojedinca te podsjetiti na ključne iskorake ostvarene tijekom protekle godine.

Ove je godine ostvaren važan korak na ovom području kada je u studenom u Ženevi Republika Hrvatska uspješno predstavila svoje Četvrto izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda - jedinstvenog mehanizma kojim sve države članice UN-a svakih pet godina izvještavaju o stanju ljudskih prava.

Napredak je postignut u jačanju institucija, zakonodavnim reformama i zaštiti ranjivih skupina. Posebno su istaknute izmjene Kaznenog zakona kojima je prenesena europska Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima, kao i uvođenje kaznenog djela femicida. Hrvatska je među prvim državama u Europi koje su ga zakonski definirale. U okviru projekta Barnahus pokrenuta je uspostava prve nacionalne Dječje kuće koja će djeci žrtvama nasilja osigurati cjelovitu i koordiniranu podršku.

U području slobode medija potvrđeno je da novinari ne mogu kazneno odgovarati za izvještavanje u javnom interesu, a istodobno se ulaže u jačanje sustava besplatne pravne pomoći te u borbu protiv govora mržnje, kojoj je u kazneno zakonodavstvo dodan širi spektar kvalifikacija.

Zaštita prava nacionalnih manjina i dalje ostaje jedan od stupova hrvatskog ustavnog poretka. Novi Operativni programi za nacionalne manjine 2024. - 2028. potvrđuju kontinuitet politike uključivosti i jačanja manjinskih prava, a obuhvaćaju opći program te posebne programe za 22 manjinske zajednice.

Posebna pozornost ove je godine posvećena i digitalnoj pristupačnosti. Na tradicionalnom okruglom stolu „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“, održanom 23. rujna, istaknuti su izazovi s kojima se osobe s invaliditetom i dalje susreću u digitalnom okruženju, ali i pozitivni pomaci postignuti usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s europskim standardima. Dodatna pažnja usmjerit će se na jačanje edukacije, nadzora i uključivanje osoba s invaliditetom u razvoj digitalnih usluga, osobito u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

Upravo edukacija i podizanje razine svijesti nužni su kako bi se stvorila kultura inkluzije i na taj način spriječilo stvaranje nepristupačnih digitalnih sadržaja, a samim tim bi se omogućilo ostvarivanje ljudskih prava svih osoba koje su uključene u taj proces.

Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava ponovno potvrđujemo svoju predanost univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava, jednakosti i poštivanju ljudskog dostojanstva. Ovaj dan podsjetnik je da se ljudska prava štite, njeguju i iznova potvrđuju kroz odgovorno djelovanje država, institucija i svakoga pojedinca. Hrvatska će nastaviti aktivno doprinositi jačanju napora za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kao temelja pravednog, sigurnog i humanog društva.

Pisane vijesti