Izmjene Kaznenog zakona: Uvodi se doživotni zatvor, strože kazne za ekocid i zlostavljanje životinja

Ravnateljica Uprave za kazneno pravo Ana Kordej gostovala je u ponedjeljak, 7. rujna 2026. godine u emisiji „Dnevni ritam“ Prvog programa Hrvatskog radija, u kojoj je govorila o predloženim izmjenama Kaznenog zakona, uvođenju kazne doživotnog zatvora, smještaju visokorizičnih osuđenika nakon izdržane kazne te novim kaznenim djelima ekocida i zlostavljanja životinja.

Govoreći o svrsi pooštravanja kaznenih sankcija, ravnateljica Kordej istaknula je kako je cilj poslati poruku da će se određena ponašanja smatrati težima kada su za njih propisane strože kazne. Dodala je kako kazneno pravo ima i generalno preventivni i specijalno preventivni učinak, no da ono u pravilu dolazi na red nakon što se kazneno djelo već dogodilo.

Doživotni zatvor nova najteža sankcija

Jedna od najvećih novosti predloženih izmjena jest uvođenje kazne doživotnog zatvora, koja će se moći izreći za kaznena djela za koja je danas propisana kazna dugotrajnog zatvora. Riječ je o približno 15 najtežih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom.

„To je velika novost u našem kaznenopravnom sustavu“, kazala je ravnateljica Kordej, istaknuvši da su Hrvatska i Portugal trenutačno jedine države članice Europske unije koje nemaju kaznu doživotnog zatvora.

Pri propisivanju kazne vodilo se računa i o standardima Europskog suda za ljudska prava. Jedan od njih je tzv. pravo na nadu, odnosno mogućnost da osoba osuđena na doživotni zatvor zatraži uvjetni otpust.

Prema predloženom rješenju, osuđenik će zahtjev za uvjetni otpust moći podnijeti nakon 25 godina izdržavanja kazne. To, međutim, ne znači da će mu uvjetni otpust automatski biti odobren. O zahtjevu će odlučivati sud, a zahtjev podnesen prije isteka 25 godina neće se niti razmatrati.

Kazna doživotnog zatvora trebala bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, kada izmjene Kaznenog zakona stupaju na snagu.

Ravnateljica Kordej naglasila je da se ne očekuje kako će se kazna doživotnog zatvora često izricati, već će predstavljati najtežu sankciju za najteže oblike kaznenih djela.


Visokorizični osuđenici nakon izdržane kazne

Izmjenama Kaznenog zakona predviđa se i posebno uređenje za visokorizične osobe koje su u cijelosti izdržale zatvorsku kaznu, ali im nije odobren uvjetni otpust.

„Riječ je o osobama kod kojih mjere resocijalizacije i rehabilitacije nisu bile učinkovite te kod kojih i nakon izdržane kazne postoje pokazatelji koji upućuju na veliku vjerojatnost počinjenja novog teškog kaznenog djela“, ustvrdila je ravnateljica Kordej.

Za njihov smještaj predviđen je poseban sustav uređen Zakonom o smještaju i tretmanu po punom izvršenju kazne zatvora. O tome će također odlučivati sud, a postupak će biti detaljno propisan.

Ravnateljica je posebno istaknula da Hrvatska pritom neće biti iznimka jer slična rješenja već postoje u drugim državama članicama Europske unije.
 

Za ekocid moguće i doživotno

Među novostima kaznenog zakonodavstva je i uvođenje kaznenog djela ekocida, koje proizlazi iz obveze prenošenja Direktive Europske unije o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

Za najteže oblike ekocida predviđena je kazna od najmanje deset godina zatvora, kazna dugotrajnog zatvora, a moguće je izreći i doživotni zatvor.

Riječ je o strožem sankcioniranju od minimalnih zahtjeva koje propisuje europska direktiva.

Ekocid će se odnositi na osobito teške oblike kaznenih djela protiv okoliša, kod kojih nastupaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice za zrak, vodu, tlo i ekosustav u cjelini.

Predviđeno je i nezastarijevanje kaznenog djela ekocida, s obzirom na to da između počinjenja određene radnje i otkrivanja njezinih posljedica može proteći znatno vrijeme.


Strože kazne za zlostavljanje životinja

Izmjenama se dodatno jača i kaznenopravna zaštita životinja. Uvodi se novo kazneno djelo zlostavljanja životinja, a predviđeno je i kazneno djelo zabrane mučenja i ubijanja životinja, uz znatno strože kazne.

Ravnateljica Kordej zaključila je kako je riječ o velikom koraku u kaznenopravnoj zaštiti životinja i značajnom iskoraku hrvatskog kaznenog zakonodavstva u načinu na koji se životinje štite kroz kazneno pravo.

Foto: HRT 

Pisane vijesti