Hrvatska pred UN-om potvrdila napredak u jačanju ljudskih prava, vladavine prava i zaštite ranjivih skupina

Republika Hrvatska je u ponedjeljak, 10. studenoga 2025. godine, u sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, predstavila svoje Četvrto izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

 

Hrvatsko međuresorno izaslanstvo predvodio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, a u sastavu su bili predstavnici više ministarstava, uključujući i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je koordiniralo pripremu izvješća.

Riječ je o redovitom mehanizmu UN-a kojim sve države članice svakih pet godina iznose pregled stanja ljudskih prava na nacionalnoj razini.

Tijekom dijaloga s državama članicama, izaslanstvo je dalo osvrt na pitanja i preporuke te istaknulo napredak Hrvatske u proteklom razdoblju, uključujući jačanje institucija, zakonodavne promjene i zaštitu ranjivih skupina. Ovo je četvrta obrana izvješća Hrvatske, a prethodna se održala 2020. godine.

Republika Hrvatska i dalje nastavlja s provedbom reformi usmjerenih na jačanje vladavine prava, zaštitu ljudskih prava i povećanje dostupnosti pravde svim građanima.

Izmjenama Kaznenog zakona u 2025. godini prenosi se Direktiva (EU) 2024/1712 o suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. Novi propisi proširuju kaznenopravnu zaštitu uvođenjem novih oblika kaznenih djela, strožih kazni i posebnih mjera zaštite žrtava.

U području slobode medija dodatno je potvrđeno da novinari ne mogu kazneno odgovarati za izvještavanje u javnom interesu, čime se osigurava slobodno i odgovorno novinarstvo te zaštita izvora informacija.

Značajna sredstva ulažu se i u sustav besplatne pravne pomoći, a planiranim izmjenama zakona dodatno će se olakšat i ubrzati pristup pravnoj pomoći, osobito za građane u ruralnim i potresom pogođenim područjima.

Vezano za govor mržnje i zločin iz mržnje istaknuto je da Hrvatska oštro osuđuje sve oblike govora i zločina iz mržnje te da nadležna tijela promptno reagiraju na pojavu istih. Naglašeno je da kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju inkriminira javno poticanje na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenim skupinama ljudi, iz različitih diskriminatornih osnova, a koje su obuhvaćene bićem ovog kaznenog djela.

Istaknuto je i da navedene diskriminatorne osnove iz bića ovog kaznenog djela ne samo da ispunjavaju zahtjeve postavljene Okvirnom odlukom Europske unije 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije, već obuhvaćaju i širi spektar diskriminatornih osnova od onih koje su države članice obvezne implementirati u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

U zatvorskom sustavu provode se mjere za smanjenje prenapučenosti i unaprjeđenje zdravstvene zaštite zatvorenika, dok se poštivanje međunarodnih standarda osigurava kroz izgradnju novih smještajnih kapaciteta i razvoj alternativnih oblika izvršavanja istražnog zatvora.

U borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja uvedena je definicija rodno utemeljenog nasilja te novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe, a pravni okvir ojačan je bržim i učinkovitijim postupcima zaštite žrtava.

Posebna pozornost usmjerena je na zaštitu djece - kroz projekt Barnahus uspostavlja se prva nacionalna Dječja kuća, po uzoru na europski model, kako bi se djeci žrtvama kaznenih djela pružila podrška u sigurnom i prilagođenom okruženju.

Posljednji dio Univerzalnog periodičnog pregleda bio je posvećen procesuiranju ratnih zločina. Hrvatska ostaje predana borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina te jačanju regionalne suradnje u njihovom procesuiranju, uz istodobno zagovaranje istine, pravde i poštovanja prema žrtvama.

Ovime je Republika Hrvatska potvrdila svoju predanost promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i suradnji s međunarodnim mehanizmima, te otvorenost za konstruktivan dijalog i kontinuirano unaprjeđenje nacionalnih politika.
 
 
 
 
 

Pisane vijesti