Cuairt Ambasadóir Phoblacht na hIndia ar Phríosún agus Príosún Šibenik

Ar ócáid Lá Domhanda Yoga an 21 Meitheamh, 2017, thug Ambasadóir Phoblacht na hIndia Sandeep Kumar cuairt ar an bPríosún agus ar an bPríosún i Šibenik.

Okrugli stol se sastojao od dva panela, a započeo je uvodnim izlaganjem Mladena Bručića-Matica, ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koji se osvrnuo na elemente nacionalne antikorupcijske kampanje te svih dosad donesenih antikorupcijskih normativnih i legislativnih okvira, kao što su primjerice Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, izmjene Zakona o Vladi, ali i Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.

Najčešći propusti dolaze iz neznanja

Prvi panel, „Prevencija korupcije na lokalnoj i regionalnoj razini - ovlasti neovisnih institucija - iskustva i perspektive“, bavio se radom i ovlastima Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenika za informiranje, Državnog ureda za reviziju i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koji djeluju u pojedinim područjima prevencije korupcije.

Poseban je naglasak bio na iskustvima i izazovima u radu navedenih neovisnih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini. 

Ivana Ljulj Cvitanić, članica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) najveći prostor za poboljšanje i percepcije i rada neovisnih institucija vidi upravo u kontinuiranoj edukaciji i izbornih tijela i sudionika.

Ključni izazov u radu DIP-a jesu provedbe nadzora lokalnih izbora koji se radi u suradnji s područnim povjerenstvima koja nisu stalna tijela (kao što je DIP).

Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, primijetila je kako  je, na lokalnoj i regionalnoj razini, najčešći problem upravo nerazumijevanje zakonskih odredbi i koraka koje treba poduzeti kako bi se ostvarila prava i zaštita zajamčena Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Igor Lukač, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, osvrnuo se na činjenicu da trenutno postoji oko 3000 obveznika prijave imovinskih kartica, a najviše ih je na lokalnim i regionalnim razinama, gdje su, uostalom, i najčešće promjene. Istaknuo je kako su osobe u lokalnim i regionalnim jedinicama manje upućene u svoje obveze te svakako treba nastaviti s edukacijama, i to više nego na državnoj razini, Kao jedan od većih izazova istaknuo je kreiranje mišljenja javnosti putem medija, pogotovo u slučajevima kada se netko okrivi unaprijed. Međutim, naglašava da je istraživačko novinarstvo može dobar partner Povjerenstvu. Također, dodao je kako se korupcija smanjuje gospodarstvenim aktivnostima i povećanjem životnog standarda građana.

Pomoćnik glavnog državnog revizora dr. sc. Ivan Čulo, nadodao je da svaka lokalna i regionalna jedinica ima soje specifičnosti, ali je svima jedinstvena činjenica da mnoge nepravilnosti dolaze iz neznanja.

Povjerenica za informiranje Anita Markić složila se s kolegama po pitanju percepcije rekavši da uistinu mnogo toga ovisi o medijskom pristupu te je baš zato, uz edukaciju, bitna i transparentnost i dostupnost svih podataka. Kao osnovni problem u lokalnim i regionalnim jedinicama vidi nedosljednu primjenu zakona, a osobito kada je riječ o ispunjavanju godišnjih izvješća. Često takvi propusti nisu namjerni i zapravo se događaju jer nedostaje ljudi, zaključila je povjerenica za informiranje.

Edukacija kao ključ uspješne provedbe zakona

Tijekom drugoga panela prezentirana su regulatorna rješenja nedavno donesenog Zakona o lobiranju te se raspravljalo o u njegovoj budućoj provedbi u kontekstu rada Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa koje će biti nadležno za vođenje Registra lobista i druge poslove u skladu sa Zakonom.

Igor Lukač pozdravio je donošenje prvog Zakona o lobiranju koji će ući u primjenu 1. listopada ove godine. Registar lobista bit će osnovni alat Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u području regulacije Zakona jer će tim putem pratiti i postupke lobiranja i postupke izvještavanja. Naglasio je kako javnost ima pravi znati tko lobira i tko ih nadzire pa će Registar biti djelomično otvoren za javnost.

Naglasak je stavljen i na provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno postupanja po prijavama nepravilnosti od strane Pučke pravobraniteljice kojoj je navedenim Zakonom povjeren mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, a koji objedinjuje višestruke zadaće te instituciju čini važnim segmentom preventivnog antikorupcijskog mehanizma.

Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice izjavila je kako ovaj Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donosi niz poboljšanja u odnosu na prethodni iz 2019. godine, te se vidi da javnost puno bolje poznaje ovu verziju zakona od prethodne. Vjeruje da je novi zakon odigrao ulogu u povećanju broja prijava, odnosno da je neke prijavitelje i potaknuo na prijavu jer znaju da će biti zaštićeni.

Mladen Bručić-Matic, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasio je kako oba zakona predstavljaju ključne alate prevencije korupcije.

Okrugli stol dio je projekta „Poticanje šire javnosti u borbi protiv korupcije podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti sprječavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja“ koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U okviru edukativno-informativne kampanje provodi se niz aktivnosti s ciljem jačanja svijesti građana o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja.

Stranica