Fokus treba biti na sustavnom rješenju za sigurnost djece u digitalnom okruženju: Ključ je u tehničkoj provedbi i provjeri dobi

Zaštita dobrobiti djece u virtualnom svijetu prioritet je Vlade Republike Hrvatske, istaknuo je ministar Habijan obrazlažući stav Vlade u odnosu na Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece.

Na sjednici Sabora održanoj 4. ožujka raspravljalo se o Prijedlogu zakona o digitalnoj zaštiti djece kojeg su u Hrvatskome saboru predložili zastupnici Kluba zastupnika Možemo!.

Ministar Habijan je, u ime Vlade Republike Hrvatske, iznio mišljenje na predloženi zakon.

„Svi se slažemo da je zaštita zdravlja, mentalnog zdravlja i dobrobiti djece na prvom mjestu i svima nama prioritet. Mladi danas žive u online ili virtualnom igralištu. Naš je zadatak i izazov da to virtualno igralište učinimo sigurnim za njih“, istaknuo je uvodno ministar.

Obrazlažući stav u odnosu na Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece, ministar je ukazao na činjenicu da je Vlada već adresirala pitanja koja se tiču zaštite djece u digitalnom okruženju.

„Vlada Republike Hrvatske u dosadašnjih nekoliko godina u potpunosti prepoznaje upravo ovaj problem o kojem se danas govori, a to je prije svega zaštita djece u digitalnom okruženju. Vlada kontinuirano razvija i provodi aktivnosti i mjere koje su vezane uz ovu temu. Prije svega mislim na unapređenje digitalne pismenosti i sigurnosti, ali i odgovornog ponašanja djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija“, pojasnio je ministar Habijan.

Ministar je istaknuo kako se aktivnosti fokusiraju na četiri važna pitanja: mentalno zdravlje djece i mladeži, borbu protiv svih vrsta ovisnosti, uključujući digitalnu ovisnost, borbu protiv vršnjačkog nasilja koje je sada preseljeno u virtualni svijet te pitanje korištenja sustava umjetne inteligencije i utjecaja na društvo, naročito na djecu i mlade.

„Hrvatska Vlada je potpisala pismo, što je do sada napravilo svega deset zemalja članica Europske unije, kojim pozivamo Europsku komisiju da se uključi u obveznu provjeru dobi za pristupanje platformama, odnosno društvenim mrežama ili društvenim medijima. Prošle godine je u Danskoj potpisana Jutlandska deklaracija. Potpisalo ju je 25 država članica Europske unije i prvi put je okupila većinu država članica oko zajedničkog principa zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju“, kazao je ministar.

Ministar je spomenuo i Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju za razdoblje do 2026. godine te Akt o digitalnim uslugama, koji je velik dio normativnog okvira posvetio zaštiti djece i maloljetnika.

Virtualni prostor trebamo učiniti sigurnijim

„Kada govorimo o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ona je obuhvaćena Aktom o digitalnim uslugama i GDPR-om. To je okvir koji je postavljen od strane Europske unije, koji je Republika Hrvatska poglavito u pogledu DSA, u potpunosti usvojila i to je temelj. U ovom trenutku važno je pitanje provjere dobi, dobi, standarda, dizajna platformi i primjerene dobi. Ključno je pitanje tehničke provedbe“, naglasio je ministar.

Ministar je ukazao i na nadolazeći EU Wallet ili Europsku digitalnu lisnicu koja će osigurati preduvjete za ovo pitanje.  

„Radi se o Direktivi eIDAS koja će ponuditi upravo to tehničko rješenje. To znači integriran visok EU standard, funkcionalnu usklađenost s mogućnošću provjere dobi korisnika društvenih mreža“, pojasnio je ministar Habijan.

Ministar se osvrnuo i na pitanja vršnjačkog nasilja: „Kada je riječ o vršnjačkom nasilju, određena kaznena djela već sada postoje u Kaznenom zakonu, kao što su prijetnje, nametljivo ponašanje, koje uključuje i praćenje putem društvenih mreža i širenje laži, ili zloporabe snimki, pogotovo kada se radi o osvetničkoj ili deepfake pornografiji, gdje su propisane i strože kazne za distribuciju putem mreža. Zatim neovlašteno snimanje i nedozvoljena uporaba osobnih podataka te spolno uznemiravanje, uvreda ili kleveta.“

Ministar je ukazao i na aktualnu temu zabrane korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja ili mobitela u osnovnim školama i srednjim školama  te  projekt BrAIn, koji se eksperimentalno provodi u osnovnim i srednjim školama, upravo zbog važnosti i postojanja sve naprednije tehnologije.  

„Ovo je izazov s kojim se bori cijeli svijet, ali u ovom trenutku, niti jedna zemlja članica Europske unije nema normativno rješenje u smislu zakona oko zabrane društvenih mreža s tehničkom podrškom. Virtualni prostor, kada govorimo o djeci i mladima treba učiniti sigurnim. Ako želimo dobro našim mladima, našoj djeci, onda ćemo htjeti pronaći sustavno, objedinjeno rješenje, koje će, osim normativnog okvira, imati i tehničku mogućnost provedbe takvog rješenja i u najvećoj mogućoj mjeri osigurati njihovu sigurnost“, zaključio je ministar.

Pisane vijesti