Emisija „A sada Vlada“: Ministar Habijan o ključnim temama: sudovi, zakoni i lokalna samouprava

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan gostovao je u emisiji Prvog programa Hrvatskoga radija „A sada Vlada“ u kojoj je govorio o izboru predsjednika Vrhovnog suda te troje ustavnih sudaca, a dotaknuo se i izmjena Prekršajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača te novog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, kao i teme funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave.

Puni sastav sudova kao prioritet: poziv na brzi politički dogovor

Govoreći o izboru predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca, ministar je naglasio kako je bitno da se ta mjesta popune u jednom koraku.

„Bez obzira na stranački predznak, mislim da bi svima trebalo biti u interesu da se ta mjesta popune i da se postigne dogovor. Vrhovni sud je najviše pravosudno tijelo te cijeli taj postupak izbora uključuje sve dionike vlasti od izvršne, zakonodavne do sudbene. Što se tiče Ustavnog suda, to je po uzoru na većinu zapadnih demokracija poput Njemačke, Austrije i drugih zemalja iz kojeg pravosudnog kruga proizlazimo i gdje se ustavni suci biraju na temelju dogovora unutar politike. Odnos snaga u parlamentu se zapravo očituje kroz Ustavni sud na način da budu zastupljena sva stajališta, svi svjetonazori i vrijednosti koje postoje u hrvatskom društvu“, objasnio je ministar Habijan.

Kazao je kako su ustavni suci stručne osobe koje poštuju i drže se Ustava, donose odluke na temelju Ustava i zakona te brinu o poštivanju ustavnih prava i ustavnih načela.

„Očekujem da će u dogledno vrijeme i taj izbor završiti te da ćemo imati popunjena sva mjesta na Ustavnom sudu. Dobro je da se krenulo dalje s razgovorom. To je jedini način da se postigne jedan konsenzus. I sami znamo da je za izbor ustavnih sudaca potrebna 101 ruka, odnosno 2/3 većina. Dogovor je potreban, a on se može postići samo konstruktivnom komunikacijom i argumentiranom raspravom. U interesu je svih da se ti suci izaberu“, izjavio je ministar dodavši kako ovakav sastav Ustavnog suda nije ništa neuobičajeno.

„Postupak izbora je u tijeku i odluke se mogu donositi, ali bilo bi dobro da čim prije imamo puni sastav“, ustvrdio je.

Govoreći o Vrhovnom sudu, ministar je rekao kako sud funkcionira te kako je, po pitanju obnove zgrade Vrhovnog suda, u stalnoj komunikaciji s v.d. Gordanom Jalšovečki.
 
Nove izmjene zakona povećavaju iznose kazni i mijenjaju praksu sudova

Ministar se dotaknuo i izmjena Prekršajnog zakona, naglasivši da je svaka izmjena koja se radi u posljednje dvije godine temeljena na analizi.

Isto je napravljeno i s izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona koja je temeljena na analizi profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu.

„Spomenutom analizom utvrđeno je da obvezni prekršajni nalog koji je uveden 2007. godine i čiji je smisao bio ubrzati postupak i smanjiti intenciju ljudi da idu na sud te da plate kaznu prije odlaska na sud, doveo do toga da smo primjerice 2022. godine, nakon što je izdan obvezni prekršajni nalog, imali 50% izjavljenih prigovora. U 2024. godini takvih je prigovora bilo već 85%. To znači da nakon što izjavite prigovor, obvezni prekršajni nalog ide na sud i postaje još jedan predmet na sudu. Na taj način je došlo do gomilanja sudskih postupaka u prilično jednostavnim predmetima“, objasnio je ministar.

Od ukupnog broja novih predmeta na sudovima godišnje, 120.000 su prekršaji. Od toga 60% prometni prekršaji.

„Na prijedlog ove izmjene, odlučili smo se prije svega da povećamo maksimalni iznos za koje je moguće izreći obvezni prekršajni nalog s 668 eura na 1.000 eura. Isto tako, da povisimo iznos prekršaja za koji je moguće platit polovinu kazne na licu mjesta na 380 eura. I ono što je ključno - do sad se događalo da bi sud u 85% ublažio tu kaznu. U periodu nakon što je sud izrekao odluku, odnosno presudu, ostavio je rok za plaćanje uz napomenu ako se plati u određenom roku 2/3, smatra se da je kazna u cijelosti podmirena. Svrha kažnjavanja se definitivno nije postigla, postiglo se samo to da imamo veći broj predmeta. Dakle sve ostaje isto, osim mogućnosti da sud odredi 2/3 plaćanja kazne u roku po izricanju presude“, istaknuo je.
 
Rasterećuju se općinski sudovi

U nastavku gostovanja, ministar se dotaknuo i opterećenosti pojedinih sudova velikim brojem predmeta.

„Ako gledamo dinamiku priljeva predmeta na općinske sudove, ona se u zadnjih 5 godina rapidno povećava, a s druge strane trgovački sudovi gube broj predmeta svake godine. Znamo da se predmeti stečajeva potrošača vode na trgovačkim sudovima. Stručnost sudaca ili pravosudnih dužnosnika na trgovačkim sudovima po pitanju stečajeva je možda i veća, obzirom da se tom tematikom bave već dugi niz godina. Iz tog razloga je intencija da se ti predmeti, a njih je oko 20.000 do 30.000 godišnje vrate, odnosno da njihova nadležnost bude na trgovačkim sudovima“, istaknuo je.

Na taj način će se općinski sudovi rasteretiti tog dijela predmeta i bavit će se onim predmetima koji su im sadržajno bliži.

Cilj je da se ovim izmjenama ubrza rješavanje predmeta te da trgovački sudovi, koji su i dosad radili na složenim predmetima stečaja trgovačkih društava, sada preuzmu i predmete stečaja potrošača.

„Kada govorimo o neriješenim predmetima na sudovima, ako se sjetimo 2013. godine kada smo ušli u Europsku uniju tada smo na sudovima imali oko milijun neriješenih predmeta. 2020. bilo ih je 475.000, a sada smo došli na 382.000 neriješenih predmeta. Ovo je prvi put da je broj neriješenih predmeta pao ispod 400.000. To je dobar pokazatelj i rezultat vrlo velikih aktivnosti stručnih službi unutar Ministarstva, ali i pravosudnih dužnosnika s kojima imamo jako dobru komunikaciju“, rekao je ministar.

Također je dodao kako se sa svim predsjednicima općinskih, županijskih i visokih sudova kvartalno održavaju sastanci o analizi stanja rješavanja predmeta

„Bitno je saslušati ih jer oni su ljudi na terenu i najbolje znaju gdje postoji mogućnost određenih poboljšanja“, zaključio je ministar.
 
U hrvatsko zakonodavstvo uvodi se zaštita od neosnovanih tužbi

Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje tzv. SLAPP, a najčešće se veže uz novinare kao osobe koje su zaštićene i dobivaju zaštitu tim Zakonom, međutim on se ne odnosi samo na novinare, već i na prijavitelji nepravilnosti, odnosno zviždače, sindikaliste, predstavnike udruga civilnog društva, umjetnike, borce za ljudska prava i ostale.

„Smisao ovog Zakona je da se spomenute osobe zaštite u smislu postupovnih jamstva, ako se protiv njih pokrene civilna parnica. Drugo, sud će imati mogućnost ranog odbijanja očito neosnovane tužbe, a troškovi stranke će se nadoknaditi. Na taj način osoba dobiva pravnu zaštitu kako bi mogla nastaviti svoje javno djelovanje“, objasnio je ministar te kazao kako je analizom Ministarstva utvrđeno 20 do 30 ovakvih predmeta godišnje.

Ovim Zakonom u nacionalni sustav transponira se Direktiva Europske unije, ali na način da se ne obuhvaća samo nacionalne predmete, već i predmete s prekograničnim elementom.
 
Funkcionalnim spajanjem jedinica smanjuju se troškovi

Na kraju svog gostovanja ministar je govorio o programu funkcionalnog spajanja ili optimizacije uprave.

„Općine i gradovi kao entiteti nastavljaju postojati, ali ono što Vlada i Ministarstvo rade je da jedinice lokalne samouprave idu u funkcionalno spajanje. U ovom trenutku imamo 259 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su ušle u takav projekt. Konkretno, 138 pojedinačnih jedinica jer neke koriste više različitih mogućnosti takvog spajanja“, naglasio je ministar.

„U narednom periodu nam je u planu obići svih 20 županija i Grad Zagreb kako bi promovirali ovu mogućnost koju sufinancira Vlada i kojom jedinice lokalne samouprave mogu smanjiti svoje troškove“, najavio je.

Snimku cijele emisije možete pogledati na službenoj web stranici Hrvatske radiotelevizije.

Pisane vijesti