Funzionari croati in prova in formazione professionale in Lettonia

Dal 25 al 29 aprile 2022 i funzionari croati addetti alla sorveglianza della libertà vigilata hanno partecipato a una formazione professionale secondo i principi del cosiddetto "job shadowing" negli uffici di sorveglianza della libertà vigilata in Lettonia.

Budimpešta je bila domaćin ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova EU na neformalnom sastanku Vijeća EU (JHA Vijeće) koji se održao od 22. i 23. srpnja 2024.

Jačanje pravne konkurentnosti EU bila je prva točka dnevnog reda o kojoj su ministri razmijenili mišljenja. Konkurentnost, koja uključuje širok raspon pitanja i politika, uključujući pravosudnu suradnju u građanskim stvarima države članice, Europska komisija, industrija i drugi dionici kontinuirano zagovaraju jednostavno, predvidljivo i koherentno zakonodavstvo.

Zaključci Europskog vijeća iz travnja ove godine vrlo konkretno i sažeto su navodili probleme i rješenje ovog pitanja, a za daljnji razvoj EU prava potrebno se fokusirati na boljoj implementaciji postojećeg zakonodavstva i  procjeni učinka njegove primjene u praksi.

Ministri su raspravljali i o istraživanju uloge umjetne inteligencije u pravosuđu, odnosno utjecaju umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija na ostvarivanje temeljnih prava u pravosudnom sektoru.

Dok umjetna inteligencija ima značajna obećanja za transformaciju pravosudnog sustava, pažljivo upravljanje njenom implementacijom ključno je za osiguranje pravednosti, transparentnosti i zaštite ljudskih prava.

Republika Hrvatska, s obzirom na današnji brzi razvoj i uvođenje digitalnih tehnologija u gotovo sva područja, pozdravlja inicijativu mađarskog predsjedništva o ulozi i značaju umjetne inteligencije u području pravosuđa.

Tema sastanka bila je i priprema strateških smjernica za planiranje zakonodavnih i operativnih programa u području slobode, sigurnosti i pravde, odnosno budućnost građanske i kaznene pravosudne suradnje.

Višegodišnji strateški programi, kao što su programi iz Tamperea, Haaga i Stockholma, bili su ključni instrumenti za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u EU-u. Iako su Ugovorom iz Lisabona uvedene velike promjene u tom području, države članice smatrale su da je važno očuvati njihovu vodeću ulogu u određivanju budućih prioriteta.

Poboljšanje konkurentnosti, širenje digitalnih alata, borba protiv organiziranog kriminala područja su od iznimne važnosti ne samo za prosperitet EU već i za zaštitu i unapređenje života njezinih građana.

Republika Hrvatska podržava zaključke Vijeća „Budućnost kaznenog prava EU-a: preporuke o daljnjim koracima“, a posebno dio koji se odnosi na harmonizaciju općih instituta kaznenog prava kojima bi se u narednim zakonodavnim aktima EU-a zaštitila dosljednost pravne stečevine u području kaznenog prava.

Izvor/foto: HU24EU

Pisane vijesti