Prisijunkite prie e. konsultacijų dėl Žemės registro įstatymo pakeitimų

Teisingumo ir administravimo ministerija parengė naujus Žemės registro įstatymo pakeitimus, kuriais bus paspartintos žemės registrų sudarymo ir atnaujinimo procedūros, padidintas kadastro sklypų skaičius Žemės duomenų bazėje ir užtikrinta, kad žemės registrai būtų atnaujinami.

Budimpešta je bila domaćin ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova EU na neformalnom sastanku Vijeća EU (JHA Vijeće) koji se održao od 22. i 23. srpnja 2024.

Jačanje pravne konkurentnosti EU bila je prva točka dnevnog reda o kojoj su ministri razmijenili mišljenja. Konkurentnost, koja uključuje širok raspon pitanja i politika, uključujući pravosudnu suradnju u građanskim stvarima države članice, Europska komisija, industrija i drugi dionici kontinuirano zagovaraju jednostavno, predvidljivo i koherentno zakonodavstvo.

Zaključci Europskog vijeća iz travnja ove godine vrlo konkretno i sažeto su navodili probleme i rješenje ovog pitanja, a za daljnji razvoj EU prava potrebno se fokusirati na boljoj implementaciji postojećeg zakonodavstva i  procjeni učinka njegove primjene u praksi.

Ministri su raspravljali i o istraživanju uloge umjetne inteligencije u pravosuđu, odnosno utjecaju umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija na ostvarivanje temeljnih prava u pravosudnom sektoru.

Dok umjetna inteligencija ima značajna obećanja za transformaciju pravosudnog sustava, pažljivo upravljanje njenom implementacijom ključno je za osiguranje pravednosti, transparentnosti i zaštite ljudskih prava.

Republika Hrvatska, s obzirom na današnji brzi razvoj i uvođenje digitalnih tehnologija u gotovo sva područja, pozdravlja inicijativu mađarskog predsjedništva o ulozi i značaju umjetne inteligencije u području pravosuđa.

Tema sastanka bila je i priprema strateških smjernica za planiranje zakonodavnih i operativnih programa u području slobode, sigurnosti i pravde, odnosno budućnost građanske i kaznene pravosudne suradnje.

Višegodišnji strateški programi, kao što su programi iz Tamperea, Haaga i Stockholma, bili su ključni instrumenti za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u EU-u. Iako su Ugovorom iz Lisabona uvedene velike promjene u tom području, države članice smatrale su da je važno očuvati njihovu vodeću ulogu u određivanju budućih prioriteta.

Poboljšanje konkurentnosti, širenje digitalnih alata, borba protiv organiziranog kriminala područja su od iznimne važnosti ne samo za prosperitet EU već i za zaštitu i unapređenje života njezinih građana.

Republika Hrvatska podržava zaključke Vijeća „Budućnost kaznenog prava EU-a: preporuke o daljnjim koracima“, a posebno dio koji se odnosi na harmonizaciju općih instituta kaznenog prava kojima bi se u narednim zakonodavnim aktima EU-a zaštitila dosljednost pravne stečevine u području kaznenog prava.

Izvor/foto: HU24EU

Pisane vijesti