Aktualno prijepodne: Ministar Habijan o napretku u pravosuđu i rekordnom padu broja neriješenih predmeta na sudovima

Aktualnim prijepodnevnom započela je 10. sjednica Hrvatskog sabora na kojoj je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan odgovorio na dva zastupnička pitanja o stanju u pravosuđu i Zakonu o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.

Kraće trajanje postupaka i pad broja neriješenih predmeta

Govoreći o izboru predsjednika Vrhovnog suda i troje preostalih sudaca Ustavnog suda, ministar je podsjetio kako je parlamentarna većina već ponudila prijedlog rješenja kojim bi se te pozicije popunile.

„Što se tiče stanja u pravosuđu, ponovit ću brojke koje stalno ističem. Usporedimo li 2020. godinu s današnjim stanjem, prosječno trajanje sudskih sporova u građanskim i trgovačkim predmetima tada je iznosilo 650 dana, dok danas iznosi 480 dana. U kaznenim predmetima prosječno trajanje postupka iznosi 116 dana“, kazao je ministar Habijan.

U odnosu na neriješene predmete na sudovima, 2020. godine bilo ih je 475.000, dok ih je u ovom trenutku 384.000.

Ministar Habijan naglasio je kako je ovo prvi put da je broj neriješenih predmeta na sudovima pao ispod 400.000.

„Kao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije neću dopustiti generaliziranje i negativno prikazivanje pravosuđa. Dovoljno je pročitati Izvješće o vladavini prava Europske komisije za 2025. godinu i pomake koje je Komisija primijetila. U Izvješću se navode zakonodavne aktivnosti, uključujući izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i donošenja Zakona o lobiranju, a uskoro će u Hrvatskom saboru biti predstavljen i Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi. To je sve što Ministarstvo i Vlada rade po pitanju pravosuđa“, ustvrdio je ministar.
 
Novi zakon neće štititi samo novinare: obuhvaća i zviždače, sindikaliste i izdavače

Drugo saborsko pitanje odnosilo se na Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi.

Važno je istaknuti kako se Zakon neće odnositi samo na novinare koji su najeksponiraniji, već i na izdavače, medijske organizacije, zviždače, sindikaliste i na sve ostale skupine koje se mogu smatrati ranjivima.

Riječ je dakle o osobama koje javno djeluju te mogu biti izložene očitim neosnovanim tužbama, a na ovaj način pružat će im se veća pravna zaštita.

Ministar Habijan zahvalio je ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek na suradnji prilikom izrade Zakona, napomenuvši kako je tijekom tog razdoblja organizirano nekoliko okruglih stolova s ciljem promoviranja ove teme u medijima i javnosti.

„Što se tiče Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje koji će uskoro biti prezentiran hrvatskoj javnosti, četiri su ključne stvari kada govorimo o zaštiti tih osoba, a to su tzv. postupovna jamstva u smislu osiguranja procijenjenih troškova samog postupka, zatim rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva koji će zahtijevati dodatnu edukaciju pravosudnih dužnosnika kako bi mogli prepoznati slučajeve SLAPP tužbe, treća stvar odnosi se na naknadu troškova postupka, a četvrta na novčane kazne i druge sankcije“, objasnio je ministar Habijan.

U kontekstu ovog Zakona, važno je i pitanje prepoznavanja ovakvih vrsta postupaka. Do sad se u Hrvatskoj javnosti često govorilo o gotovo 900 do 1.000 predmeta protiv novinara, dok je analizom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije utvrđeno da je u 2024. godini bilo aktivno 25 predmeta po (građanskoj) tužbi za naknadu štete koje su potencijalne SLAPP tužbe te 7 kaznenih predmeta koji bi mogle biti SLAPP tužbe.

„Što se tiče dosega samog Zakona, on će se odnositi na građanske postupke, dok će kazneni postupci i dalje biti obuhvaćeni Kaznenim zakonom“, zaključio je ministar Habijan.

Pisane vijesti