139. sjednica Vlade: Ubrzanje kaznenih postupaka i pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju

Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona te Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pristupanje Republike Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju

Državni tajnik Ivan Crnčeg istaknuo je kako se predloženim izmjenama Zakona o kaznenom postupku adresiraju ključni razlozi dugotrajnosti kaznenih postupaka, dok se odlukom o pristupanju GPAI-ju Hrvatska uključuje u globalnu inicijativu za odgovoran razvoj i primjenu umjetne inteligencije.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku: ubrzanje postupaka i provedba presude Suda EU

Predložene izmjene Zakona o kaznenom postupku imaju dva glavna cilja: ubrzanje kaznenih postupaka te provedbu presude Suda Europske unije u predmetu Han Invest.

„Dva su glavna razloga zašto predlažemo izmjenu ovog zakona prije svega ubrzanje kaznenih postupaka, a zatim i provedba presude Suda Europske unije u predmetu Hann Invest“ naglasio je državni tajnik.

Ministarstvo je, kako je pojasnio, detektiralo točke kaznenog postupka koje najviše doprinose dugotrajnosti, među kojima su dugotrajno čekanje na odluku višeg suda u žalbenim postupcima vezanim uz izdvajanjem nezakonitih dokaza, zatim sukcesivno sporazumijevanja i problemi s dostavom.

Poseban naglasak stavljen je na stadij optužnog vijeća, u kojem, prema iskustvu prakse, dolazi do najvećih čekanja. Predložene promjene uključuju davanje ovlasti sucu pojedincu (predsjedniku optužnog vijeća) u predmetima za kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina i redefiniranje koncepta optužnih vijeća radi učinkovitijeg odlučivanja

Ujedno se uvodi mogućnost održavanja optužnih vijeća putem videoveze, bez sudjelovanja stranaka, čime se sprječavaju odugovlačenja uzrokovana nedolascima i čestim odgađanjima.

„U budućnosti će se optužna vijeća održavati putem videoveze, bez sudjelovanja stranaka, čime ćemo spriječiti znatna odugovlačenja“, istaknuo je državni tajnik, dodavši kako postoje iznimke: primanje izjava radi donošenja presude na temelju sporazuma stranaka te prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.“

Nezakoniti dokazi i žalbe: preciznije i učinkovitije rješenje

Jedna od ključnih novina odnosi se na promjenu koncepta nezakonitih dokaza, s ciljem da se sudu omogući šire preispitivanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava.

„Sudu dajemo veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava“, naveo je državni tajnik.

Također se reducira broj tzv. ex lege nezakonitih dokaza u situacijama kada se radi o povredi procesne forme bez posljedica na prava obrane i učinkovitost postupka.

Sukladno jednoj od preporuka OECD-a, predlaže se i rješenje prema kojem protiv rješenja o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud ne odluči drugačije.

„Sukladno preporuci OECD-a, propisujemo da protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud ne odluči drugačije“, rekao je državni tajnik.

Provedba presude Han Invest: mehanizam ujednačavanja sudske prakse

U dijelu koji se odnosi na presudu Suda Europske unije u predmetu Han Invest, predlaže se daljnje jačanje mehanizama ujednačavanja sudske prakse, kao nastavak već provedenih izmjena Zakona o sudovima i Zakona o parničnom postupku.

„Sada i u kaznenoj sferi uspostavljamo mehanizam proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove na Vrhovnom sudu“, istaknuo je državni tajnik.

U završnom dijelu izmjena predlaže se i otklanjanje nedostataka na koje je praksa ukazala pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom.

Hrvatska pristupa Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI)

Na istoj sjednici Vlade razmotren je i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pristupanje Republike Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI) - međunarodnoj inicijativi posvećenoj odgovornom razvoju i uporabi umjetne inteligencije.

„Ovim prijedlogom odluke daje se suglasnost za pristupanje Republike Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju, međunarodnoj inicijativi koja se bavi odgovornim razvojem i upotrebom umjetne inteligencije“, rekao je državni tajnik.

Inicijativu su 2018. godine na samitu G7 predložile Kanada i Francuska, dok je službeno pokrenuta 2020. godine. Trenutno broji 44 zemlje članice, uključujući svih 38 država članica OECD-a te još šest zemalja.

Odlukom se ovlašćuje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da podnese pismo namjere i provede postupak prijave, uključujući dostavu traženih informacija o ispunjavanju preduvjeta.

„Ovom odlukom ovlastilo bi se Ministarstvo da podnese pismo namjere, ispuni prijavni obrazac i kao nacionalni koordinator nominira nacionalne eksperte te koordinira između različitih institucija“, naveo je državni tajnik.

Sredstva za plaćanje godišnje članarine u iznosu od 20.000 eura osigurana su u državnom proračunu.

Pisane vijesti