Na 10. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj u srijedu, 1. srpnja 2026. godine ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u drugom čitanju tri prijedloga zakona: Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Predstavljajući zakonske prijedloge, ministar Habijan istaknuo je kako su predložene izmjene usmjerene na unapređenje sustava imenovanja, napredovanja i razrješenja pravosudnih dužnosnika te stvaranje kvalitetnijih uvjeta za prvo stupanje u pravosudnu dužnost.
Naglasio je kako je analiza dobne strukture pravosudnih dužnosnika pokazala potrebu za izmjenama postojećeg sustava. Usporedba podataka iz 2014. i 2024. godine pokazuje da se udio sudaca u dobi od 60 do 70 godina povećao s 14 na 30 posto, dok se udio sudaca u dobi od 30 do 40 godina smanjio sa 16 na svega 7 posto. Istodobno, među sucima trenutno nema osoba mlađih od 30 godina.
Govoreći o izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, ministar je pojasnio kako su one sadržajno gotovo identične te se razlikuju samo po tome što se jedan zakon odnosi na suce, a drugi na zamjenike državnih odvjetnika. Novim modelom imenovanja kandidati će se vrednovati prema uspjehu ostvarenom na pravosudnom ispitu, ocjeni rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima ili uspjehu na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim vijećem. Za sve kandidate važan će biti i rezultat razgovora pred vijećem, dok će se za već imenovane pravosudne dužnosnike vrednovati ocjena obnašanja pravosudne dužnosti.
Ministar je istaknuo i da se predloženim izmjenama ispunjava jedna od preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Izmjenama se jasnije uređuje obveza prijavljivanja bitnih promjena u imovini pravosudnih dužnosnika i članova njihovih obitelji, pri čemu se bitnim smatraju promjene vrijednosti imovine veće od 13.000 eura.
Između dva saborska čitanja prihvaćene su i određene dorade zakonskih prijedloga. One uključuju usklađivanje terminologije sa Zakonom o kaznenom postupku te propisivanje obveze Državnom sudbenom vijeću da najmanje dva puta godišnje izvijesti Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Vrhovni sud Republike Hrvatske o provedbi Plana popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.
Obrazlažući izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji, ministar Habijan naglasio je da se njima ne ukida Državna škola za pravosudne dužnosnike, već se redefinira njezina uloga. Umjesto dosadašnjeg uvjeta za prvo stupanje na pravosudnu dužnost, Državna škola bit će usmjerena na stručno usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje pravosudnih dužnosnika, osobito u području čestih zakonodavnih izmjena i primjene prava Europske unije.
Predloženim izmjenama povećava se i broj članova Programskog vijeća Pravosudne akademije za četiri nova člana - predstavnike Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, USKOK-a, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te Ministarstva vanjskih i europskih poslova nadležnog za zastupanje Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije.
Pisane vijesti
