Trajanje sudskih postupaka i napredak u parničnim i trgovačkim predmetima
"Hrvatska, kao zemlja s oko 3,9 milijuna stanovnika, već desetljećima bilježi između 1.250.000 i 1.300.000 novih sudskih predmeta godišnje. Riječ je o podatku koji treba sagledavati u odnosu na broj sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, uključujući državne odvjetnike koji djeluju u pravosudnim tijelima Republike Hrvatske" izjavio je ministar Habijan.
U 2014. godini, u godini ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, evidentirano je gotovo milijun neriješenih predmeta.
Na kraju 2024. godine taj je broj iznosio 445.000, a na dan 31. prosinca 2025. godine 435.000, što predstavlja smanjenje od 3 posto u jednoj godini.
Istodobno, omjer rješavanja predmeta (clearance rate) iznad je 100, što znači da sudovi rješavaju više predmeta nego što ih zaprimaju.
"Prosječno trajanje svih sudskih postupaka danas iznosi 126 dana. Kada je riječ o parničnim i trgovačkim predmetima, koji su najčešće u fokusu javnosti, prosjek trajanja postupka smanjen je s 655 dana u 2020. godini na 480 dana danas" dodao je ministar.
Digitalizacija sudskih postupaka i dostupnost sudskih odluka
Jedan od ključnih elemenata reforme pravosuđa jest digitalizacija. Sustav ANON, koji omogućuje anonimizaciju i javnu objavu sudskih odluka, u samo godinu dana rezultirao je objavom gotovo 500.000 prvostupanjskih i drugostupanjskih odluka.
"Projekt „Trgovački sudovi bez papira“ će se provoditi na četiri trgovačka suda, s ciljem potpune digitalizacije postupaka pred trgovačkim sudovima. Posebno važan element digitalizacije jest uvođenje tonskog snimanja sudskih rasprava" rekao je ministar.
Zakonske izmjene i uvođenje tehnologije u sudnice
"Zakonom o parničnom postupku i Zakonom o kaznenom postupku predviđene su dodatne promjene, s punom primjenom od 1. srpnja 2027. godine. Neovisno o tome, već sada se uvodi suvremena tehnologija u 1.500 sudnica diljem Republike Hrvatske, na svim sudovima" dodao je ministar.
Dobna struktura sudaca i potreba za prilagodbom sustava
Jedan od ključnih izazova pravosudnog sustava odnosi se na dobnu strukturu sudaca. Od ukupno 1.670 sudaca, svega je dvoje mlađe od 30 godina, dok ih je 696 u dobi između 60 i 70 godina. Ti podaci upućuju na potrebu prilagodbe modela ulaska u pravosudnu dužnost.
"Državna škola za pravosudne dužnosnike zadržava važnu ulogu, ali se razmatra njezino dodatno usmjerenje na trajno stručno usavršavanje i osposobljavanje, uz određene izmjene uvjeta za ulazak u pravosudni sustav" izjavio je ministar.
Jačanje kadrovskih kapaciteta u državnom odvjetništvu
"U okviru kadrovske politike nastavlja se širenje sistematizacije i provedba plana zapošljavanja. U posljednje dvije godine zaposleno je dodatnih 114 zamjenika državnih odvjetnika, i to na županijskoj i općinskoj razini" izjavio je ministar.
Razvoj pravosudne infrastrukture i veliki investicijski projekti