Dan 25. studenoga u cijelom svijetu obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na sestre Mirabal, političke aktivistkinje koje su 1960. godine pogubljene od strane diktatorskog režima u Dominikanskoj Republici. Njihova žrtva podsjetnik je da nasilje nad ženama nije privatna tragedija, nego društveni problem koji zahtijeva jasan i neodgodiv odgovor.
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nasilje nad ženama vide kao pitanje sigurnosti i društvene odgovornosti i poručuju da je svatko dužan prepoznati nasilje i reagirati prijavom kako bi sustav mogao pravodobno djelovati i strogo sankcionirati počinitelja.
Niz zakonodavnih mjera u borbi protiv nasilja nad ženama
U dosadašnjem mandatu Vlada je poduzela niz zakonodavnih mjera za jačanje kaznenopravne i prekršajnopravne zaštite žena i zaštite od nasilja u obitelji. Tijekom proteklih pet godina sustavno je poboljšavan zakonodavni okvir kroz tri kruga izmjena zakona, a najnoviji paket stupio je na snagu 2024. godine.
Doneseni su Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
U Kaznenom zakonu uvedeno je novo kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe poznato kao femicid, koje ne zastarijeva i za koje je predviđena kazna zatvora od deset godina do dugotrajne kazne.
Femicid se utvrđuje ako je kazneno djelo počinjeno protiv bliske osobe, osobe koju je počinitelj prethodno zlostavljao, ranjive osobe, osobe u odnosu podređenosti ili ovisnosti, u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj.
Od uvođenja femicida u Kazneni zakon do rujna 2025. potvrđeno je sedam optužnica, od kojih šest za pokušaj femicida, a donesene su četiri presude, od kojih su tri za pokušaj femicida.
Kazne za silovanje i teška kaznena djela protiv spolne slobode također su povećane, a redefinirano je i kazneno djelo spolnog uznemiravanja koje se sada progoni isključivo kao kazneno djelo.
U Zakonu o kaznenom postupku propisana je obveza uzimanja u obzir rizičnih čimbenika za ponavljanje nasilja i rezultata prethodne procjene potreba žrtve, dok je uvedeno pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjerama opreza.
U slučaju kršenja mjere opreza predviđeno je uhićenje okrivljenika i određivanje istražnog zatvora u roku od 24 sata.
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji uvedene su strože kazne, istražni zatvor u slučaju kršenja mjera opreza, minimalna udaljenost od 100 metara u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, te usklađivanje prava žrtava u prekršajnom postupku s pravima u kaznenom postupku.
Jačanje sustava podrške žrtvama nasilja
Sustav podrške žrtvama i svjedocima u Hrvatskoj jedinstven je u Europi jer povezuje institucionalnu pomoć i civilni sektor.
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima trenutno djeluju pri 14 županijskih sudova, Općinskom sudu u Splitu i Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, dok je u pripremi odjel na Županijskom sudu u Dubrovniku, čime će biti pokriven cijeli teritorij Hrvatske.
Odjeli godišnje pružaju podršku oko 3.300 žrtava i svjedoka.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iniciralo je osnivanje i financiranje Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela koja djeluje u 17 županija, a čini je deset organizacija civilnog društva koje koordinira Ženska soba - Centar za žrtve seksualnog nasilja. Program Mreže osigurava žrtvama pratnju u institucijama, informacije o pravima, pravnu i psihološku pomoć te emocionalnu i praktičnu podršku. Od 2017. do danas Mreži je dodijeljeno preko 2,5 milijuna eura, a zajedno s Nacionalnim pozivnim centrom 116 006 ukupno je osigurano više od 2,8 milijuna eura.
Prvi korak je poziv
Prvi korak u traženju pomoći počiva na Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja, koji je osnovan 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i UNDP-a. Hrvatska je time postala peta europska država s jedinstvenim brojem 116 006, dostupnim od 0 do 24 sata, besplatnim i anonimnim za sve žrtve i svjedoke.
Kroz ovaj broj žrtve i svjedoci mogu dobiti informacije, emocionalnu i praktičnu podršku te pravnu i psihološku pomoć.
Femicide Watch, uspostavljen 2017. godine, kontinuirano prati i analizira slučajeve femicida i rodno uvjetovanog nasilja u Hrvatskoj.
Hrvatska kontinuirano ulaže u edukaciju sudaca, državnih odvjetnika i policijskih službenika kroz Pravosudnu akademiju, a u Zakonu o sudovima uvedena je specijalizacija sudaca za rad u predmetima nasilja u obitelji.
Sve ove mjere i programi pokazuju predanost Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u zaštiti prava žena i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja na sustavan i učinkovit način.
Zajedno protiv nasilja - svaka podrška se računa
Promjena počinje s nama i našom odgovornošću da nasilje ne ostane skriveno. Svaka prijava, svaki poziv na Nacionalni pozivni centar i svaka podrška žrtvama ključni su za stvaranje sigurnog društva. Zajedno, državne institucije, civilni sektor i svaki pojedinac, možemo graditi društvo u kojem su poštovanje, sigurnost i ravnopravnost stvarnost, a ne ideal. Nasilje nad ženama ne smije se tolerirati i svaki od nas može dati svoj doprinos u njegovom suzbijanju.