Digitalizacija je proces koji svakodnevno okružuje građane i oblikuje način na koji komuniciraju, rade i pristupaju javnim uslugama.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao državno tijelo ima dodatnu odgovornost pratiti tehnološki razvoj i osigurati da usluge koje pruža budu dostupne, efikasne i prilagođene suvremenim potrebama društva.
Konkretno, digitalna transformacija omogućava veću transparentnost, brže procese i bolju povezanost s građanima, čime se jača povjerenje u rad državnih tijela te doprinosi modernijem društvu.
Da digitalni alati doista prodiru u sva područja društvenog djelovanja, najbolje dokazuje činjenica kako će se oni uskoro početi aktivno primjenjivati i u radu zatvorskog sustava, točnije Službe za razvoj probacijskog sustava koja djeluje pri Središnjem uredu za probaciju u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Naime, probacijski službenici prepoznali su važnost i brojne benefite virtualne realnosti (VR) kako u području edukacije službenika tako i u području rehabilitacije i tretmanskog rada s osuđenicima.
„VR je alat kojim želimo što realnije omogućiti određene situacije u kojima osuđenici mogu razvijati svoje vještine u sigurnom okruženju, na način da mogu pogriješiti bez stvarne posljedice“, objasnila je voditeljica Službe za razvoj probacijske sustava na predstavljanju Erasmus+ projekta čiji je ujedno i koordinator.
Podsjećamo kako je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije 2025. godine osvojilo i Europsku nagradu za inovativno učenje (EITA), prestižno priznanje koje se dodjeljuje za iznimne Erasmus+ projekte, a nagrađen je projekt
Virtual reality in the context of treatment skills, kojim su razvijeni VR softver i edukativni scenariji za obuku probacijskih službenika i zatvorskog osoblja.
.png)
Digitalizacija u službi probacije - kronologija
U začecima svog postojanja, probacijska služba uvedena je kao alternativa služenju zatvorske kazne te jedno od rješenja problema prenapučenosti zatvorskog sustava, no u suvremenim demokratskim društvima ona predstavlja značajan segment kaznenog pravosuđa te je puno više od svoje početno namijenjene funkcije - alternative zatvoru.
S proširenom ulogom, zahtjevi za modernizacijom i unapređenjem probacijske službe postaju sve veći. Prvi koraci u implementiranju novih tehnologija u izvršavanu probacijskih poslova učinjeni su 2017. godine. Naime, te je godine probacijska služba u okviru EU funds Projct TF „Support to further development and strengthening of the probation Service in Croatia“ provela Pilot projekt elektroničkog nadzora.
Nastavno na pozitivne rezultate ostvarene u pilot projektu, probacijska služba je u okviru projekta „Jačanje zaštite ljudskih prava i javne sigurnosti kroz unaprjeđenje kapaciteta probacijske službe“ financiranog iz Norveškog financijskog mehanizma inicirala trajno uvođenje elektroničkog nadzora.
Nabavljena je oprema za elektronički nadzor, ustrojen i opremljen Nadzorni centar, donesena su dva pravilnika kojim se regulira njegova primjena kod uvjetnog otpusta i istražnog zatvora u domu.
Tijekom 2022. godine prvi osuđenik otpušten je na uvjetni otpust pod elektroničkim nadzorom, dok je 2024. godine pod elektronički nadzor stavljen i prvi istražni zatvorenik.
U okviru projekta „Unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz jačanje kapaciteta zatvorskog i probacijskog sustava te sustava za podršku žrtvama i svjedocima“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda probacijska služba je 2021. godine uvela digitalne alate u područje obrazovanja probacijskih službenika.
Naime, u okviru prethodno navedenog projekta probacijski službenici su educirani i osnaženi za korištenje digitalnih alata i različitih sustava za e-učenje.
Daljnji korak u uvođenju novih tehnologija napravljen je kroz Erasmus + projekt „Virtualna realnost u kontekstu tretmanskih vještina“.
.png)
Kad se resocijalizacija susretne s VR naočalama
Virtualna realnost (VR) je tehnologija koja korisniku omogućuje uron u računalno stvoreno trodimenzionalno okruženje u kojem može interaktivno istraživati i doživljavati virtualni svijet kao da je stvaran.
VR se u radu probacijske službe koristi kao alat za simulaciju različitih realnih situacija te uvježbavanje ponašanja u kontroliranim uvjetima, uz izostanak različitih izvora rizika i negativnih posljedica.
Realne situacije uključuju područje upravljanja financijama, obiteljske/partnerske odnose, odnose s kolegama i problemsku situaciju u prometu, vezanu uz kašnjenje vlaka.
Pomoću VR naočala osuđenik se stavlja u jednu od četiriju problemskih situacija, za čije rješavanje na raspolaganju ima više različitih mogućnosti. Sam ga scenarij vodi odgovorima koji su ispravni i neispravni te na taj način uči.
Dakle, VR sadržaji prije svega su kreirani za razvoj vještine rješavanja problema. Riječ je o vještini koja je jedna od najčešćih kriminogenih rizika, a izuzetno je ključna za rehabilitaciju.
.png)
U razvoju scenarija i sadržaja za VR, u prvom redu, sudjelovao je profesor Ioan Durnescu, znanstvenik na području probacije, koji je izdao i priručnik na temu ključnih tretmanskih vještina, hrvatski projektni tim i probacijski službenici.
Službenici Probacijskog ureda Zagreb I i Zagreb II sudjelovali su u izradi VR sadržaja, preuzimajući uloge i osuđenika i probacijskih službenika te su kroz primjere iz svoje svakodnevne prakse značajno doprinijeli oblikovanju i autentičnosti VR materijala.
Budući da se radi o konverzacijskim vještinama, VR sadržaji snimljeni su 360 kamerom, zbog čega se protagonist VR-a kao svjedok razgovora između osuđenika i probacijskog službenika može okretati i promatrati razgovor u probacijskom uredu. S ciljem stvaranja što interaktivnijeg sadržaja, tijekom razgovora pojavljuju se i pitanja na koja protagonist treba odgovoriti.
Pitanja su vezana uz razgovor i korištenje različitih znanja, vještina i kompetencija, a uveden je i sustav bodovanja, vidljiv samo protagonistu. Tako uz interaktivnu, postoji i kompetitivna dimenzija VR-a.
Rad s počiniteljima kaznenih djela zahtjeva kontinuiranu i naglašenu potrebu za prilagodbom i individualizacijom svih intervencija, pristupa i metoda kako bi se probacijski službenici mogli maksimalno prilagodili specifičnim potrebama (i rizicima) svakog pojedinog osuđenika.
Stoga je probacijska služba, u svom radu, otvorena prema različitim pristupima i koristi različite prakse temeljene na dokazima kao što su npr. rezultati znanstvenih istraživanja.
Ulaganje u ljude donosi najveću vrijednost
Virtualna stvarnost dio je šireg Erasmus+ projekta koji, između ostalog, zagovara obrazovanje i osposobljavanje odraslih osoba, a njegov je cilj poboljšati rad s počiniteljima uvođenjem VR-a u tretmanski rad, poboljšati ključne kompetencije službenika te razviti međunarodnu i multiagencijsku mrežu dionika za daljnji razvoj virtualne stvarnosti u radu s počiniteljima kaznenih djela.
Ovakvi projekti nisu samo administrativni zadaci, oni su ulaganja u ljude, prije svega službenike koji svakodnevno rade težak posao. Svako novo znanje, nova vještina i suradnja koja proizađe iz takvog projekta vraća se društvu kroz bolji tretmanski rad, uspješniju rehabilitaciju i sigurniju zajednicu, jer ulaganje u ljude donosi najveću vrijednost.
.png)
.png?width=750&height=500)