Ministar Habijan u prvom čitanju saborskim zastupnicima predstavio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Na 7. sjednici Hrvatskog sabora ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonskih izmjena - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Umjetna inteligencija ulazi u Kazneni zakon
Na početku izlaganja ministar Habijan ukratko je iznio glavne odrednice izmjena Kaznenog zakona. Prva izmjena odnosi se na promjenu u članku 339. „podmićivanje zastupnika“. Riječ je o postojećem kaznenom djelu u Kaznenom zakonu, gdje se samo širi opis kaznenog djela i predlaže se da sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja zastupnika - slučajevi primanja i davanja mita - obuhvaćaju sve radnje zastupnika unutar zakonodavnog postupka i izvan zakonodavnog postupka, ali i one radnje koje prethode glasovanju ili su napravljene prilikom samog glasovanja.
Također, predlaže se propisati i kriterij registracije pravne osobe gdje se kao uvjet postavlja načelo aktivnog personaliteta, što znači da će biti obuhvaćena i ona kaznena djela koja pravne osobe počine izvan područja Republike Hrvatske.
Uspostavlja se kaznena vlast za trgovačka društva koja imaju svoje sjedište izvan Republike Hrvatske, a počine radnje koje se odnose na njihove podružnice u Republici Hrvatskoj.
„U odnosu na naše obveze kao članice Europske unije, a obzirom na novu direktivu koju moramo transponirati do srpnja sljedeće godine, a koja se tiče suzbijanja i sprječavanja trgovanja ljudima - postojeće kazneno djelo u članku 106. Kaznenog zakona - predlažu se novi kvalificirani oblici kaznenog djela, koja obuhvaćaju počinjenje istih uporabom teškog nasilja, nastupom teške tjelesne ozljede žrtve, širenjem slika, videozapisa ili sličnog materijala seksualne prirode koji uključuju uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija“, kazao je ministar Habijan.
Pooštrava se i zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja u odnosu na nehajno prouzročenje smrtne posljedice.
Nadalje, ministar Habijan objasnio je kako je, zbog ubrzanog razvoja tehnologije, bilo potrebno regulirati i područje sustava umjetne inteligencije zbog čega se u Kazneni zakon uvodi novo kazneno djelo „dovođenje u opasnost života, imovine i tijela sustavom umjetne inteligencije“.
„Gledajući opis kaznenog djela, ono je prilično široko i siguran sam da ćemo u ovom području imati i nova kaznena djela te vrlo vjerojatno i nove izmjene samog Kaznenog zakona“, naglasio je ministar Habijan te podsjetio kako se do sljedeće godine mora donijeti zaseban Zakon o umjetnoj inteligenciji.
„Definiciju sustava umjetne inteligencije uzeli smo iz samog Akta o umjetnoj inteligenciji, tako da je on identičan onome kako je to uređeno zakonodavstvom Europske unije“, dodao je.
Mijenja se koncept Optužnog vijeća u svrhu ubrzanja kaznenih postupaka
Glavni motiv za izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku bila je svjesnost o tome da određeni kazneni postupci, pogotovo u složenim kaznenim predmetima, traju dugo, a najčešći uzrok tome je njihovo neopravdano odugovlačenje u sudskim postupcima.
„Kao neuralgičnu točku prepoznali smo dio postupka koji se odnosi na Optužno vijeće“ naglasio je ministar Habijan te spomenuo neovisnu analizu za koju je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije angažiralo Pravni fakultet u Zagrebu.
Analiza Pravnog fakulteta ukazala je na tri točke koje dovode do odugovlačenja postupka. Jedna se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na Optužnom vijeću, druga na dugo čekanje prilikom ulaganja žalbi protiv rješenja o izdvajanju, odnosno neizdvajanju nezakonitih dokaza, dok se treća točka tiče problema sa samom dostavom.
U tom smislu, najveća izmjena odnosi se na promjenu koncepta Optužnog vijeća. Predlaže se da se Optužno vijeće održi bez sudjelovanja stranaka i to za sva kaznena djela, što je razlika u odnosu na postojeći Zakon o kaznenom postupku.
„To naravno ne znači da će ročište na Optužnom vijeću biti tajno, ono će ostati nejavno kao što je to bio slučaj i do sada“, ustvrdio je ministar Habijan spomenuvši dvije iznimke kada će stranke biti prisutne na Optužnom vijeću.
Jedna se odnosi na situaciju kada se sjednica Optužnog vijeća održava uz prisutnost stranka, odnosno kad su stranke Optužnom vijeću dostavile potpisanu izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma samih stranaka, a druga se odnosi na prethodno suđenje o zakonitosti samoga dokaza.
Što se tiče sukcesivnog sporazumijevanja na Optužnom vijeću, ono se ukida iz razloga što se dokazalo da je ta mogućnost prema postojećem Zakonu o kaznenom postupku često bila zloupotrebljavana.
Ovim izmjenama i dopunama predlaže se da - kada Optužno vijeće zaprimi izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, u situaciji s više okrivljenika - Optužno vijeće nastavi odlučivati o potvrđivanju same optužnice bez sudjelovanja stranaka koje nemaju izjavu, dok će se u odnosu na one za koju je takvu izjavu zaprimilo, Optužno vijeće održati uz sudjelovanje same stranke.
Posebna žalba na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza od sada će biti iznimka. Napušta se koncept da na sjednici Optužnog vijeća budu dopuštene posebne žalbe na odluku o zakonitosti dokaza.
Prema ovom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku posebna žalba nije dopuštena, osim ako sud na temelju svoje diskrecijske ocjene odluči drugačije.
„Mijenja se i žalbena osnova na način ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz članka 10. Zakona o kaznenom postupku, to postaje žalbeni razlog“, objasnio je ministar Habijan.
„Mijenjamo još jedan nedostatak koji se primijetio u praksi, a tiče se mjere opreza, odnosno zamjene mjere opreza istražnim zatvorom. Kada sud ne radi zbog neradnih dana ili blagdana, u tim slučajevima odluku o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom donosi sudac istrage, umjesto nadležnog sudskog tijela“, dodao je.
Ministar Habijan podsjetio je kako je Presuda Hann - Invest u srpnju prošle godine dovela izmjena Zakon o sudovima i Zakon o parničnom postupku, a slijedom navedenog mijenja se i Zakon o kaznenom postupku, čime se uspostavlja mehanizam proširenih sudskih vijeća, u odnosu na zahtjev za zaštitu zakonitosti i izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Time će se udovoljiti glavnom prigovoru koji se odnosi na pitanje interne sudačke neovisnosti, ali i na pravo na transparentno uređenje samog postupka.
Novom reorganizacijom rasterećuje se Županijski sud u Zagrebu
Na kraju izlaganja u Saboru, ministar Habijan dotaknuo se Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Rasterećuje se Županijski sud u Zagrebu na način da se na Županijskom sudu u Varaždinu osniva uskočki odjel koji će preuzeti i nadležnost Županijskog suda u Bjelovaru, dok će za područje koje se odnosi na Županijski sud u Karlovcu postati nadležan Županijski sud u Rijeci.
„Ovom reorganizacijom postići ćemo to da se Županijski sud u Zagrebu rastereti te da sami postupci koji se tamo vode budu što je moguće brži“, istaknuo je ministar Habijan.
Propisuje se dužnost predsjednika Vijeća da skrbi i omogući koncentraciju samog postupka.
Nadalje, uvodi se još jedna nova nadležnost USKOK-a po pitanju kaznenih djela u predmetima terorizma, financiranja terorizma i terorističkog udruženja.
„U odnosu na imenovanje ravnatelja USKOK-a, cilj je da se proširi krug kandidata i propiše ograničenje da nitko na ovu dužnost ne može biti imenovan na dulje od dva mandata uzastopno“, zaključio je ministar Habijan.
FOTO: Hina
Pisane vijesti
