Na početku emisije državni tajnik Crnčec objasnio je koje su novosti u pravosuđu.
„Jučer su u Saboru bila u raspravi tri zakona Zakon o sudovima, Zakon o parničnom postupku i Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača. Danas je na redu set kaznenih zakona: Zakon o kaznenom postupku, Zakon o USKOK-u i Kazneni zakon“, rekao je državni tajnik Crnčec.
„Važno je naglasiti da cilj donošenja ovih zakona nije isključivo ubrzanje postupaka, iako je i to jedan od očekivanih učinaka. S jedne strane, radi se o usklađivanju sa standardima OECD-a u sklopu našeg pristupnog procesa toj organizaciji. S druge strane, riječ je o implementaciji presude Suda Europske unije u predmetu Hann-Invest“, objasnio je državni tajnik.
Zakonom o USKOK-u predviđeno je rasterećenje Županijskog suda u Zagrebu, koji je trenutačno najopterećeniji uskočkim predmetima i pokriva područje nadležnosti Zagreba, Karlovca, Velike Gorice, Siska, Bjelovara i Varaždina.
Osnivanjem novog uskočkog odjela na Županijskom sudu u Varaždinu, predmeti s područja Varaždina i Bjelovara preusmjeravaju se iz zagrebačkog suda, dok će predmeti iz Karlovca prelaziti u nadležnost Županijskog suda u Rijeci.
Novost je i rasterećenje samog USKOK-a. U slučajevima kada postoje naznake kaznenih djela iz njegove nadležnosti, USKOK će moći ustupiti predmete mjesno nadležnim državnim odvjetništvima radi provođenja izvida.
„Što se tiče zakona o zviždačima, i tu ubrzavamo postupak jer prvi put propisujemo određene rokove“, rekao je državni tajnik te dodao, na upit o promjeni percepcije javnosti o hrvatskom pravosuđu, da postoji pomalo apsurdna situacija: s jedne strane građani ne vjeruju sudovima, a s druge strane i dalje u velikom broju upravo na sudovima traže zaštitu svojih prava.
Na kritike ostalih gostiju zbog problema odugovlačenja sudskih postupaka državni tajnik se nije složio te je objasnio kako su provedene ozbiljne analize i studija Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu jasno je ukazala na neke neuralgične točke kaznenih postupaka.
„Jedna od glavnih prepreka koje uzrokuju odugovlačenje upravo je današnji koncept optužnih vijeća. S jedne strane, to je predugo čekanje na odluku višeg suda povodom žalbe na izdvajanje nezakonitih dokaza. S druge strane, imamo problem sukcesivnog sporazumijevanja. U praksi se događaju situacije da u jednom predmetu imate deset okrivljenika: zakaže se optužno vijeće, jedan se želi nagoditi, pa se postupak prekida i razdvaja od ostalih; zatim se za tri mjeseca zakazuje novo optužno vijeće, pa se drugi okrivljenik odluči na nagodbu, i tako u nedogled. Zato nastojimo ubrzati uvođenjem pisane procedure, odnosno rješenja u kojem neće biti nužno da stranke budu fizički prisutne. Vjerujemo da će se time postupak doista ubrzati“, izjavio je državni tajnik.
„Ako pogledate, u pregovorima za ulazak u EU imali smo oko 1.600.000 neriješenih predmeta. Danas ih je oko 400.000. Naravno, najveće zasluge idu sucima koji te predmete rješavaju. Primjerice, u kategoriji prvostupanjskih parničkih i trgovačkih predmeta, 2020. godine postupci su trajali prosječno 655 dana, a danas traju oko 400 dana. Imamo i akcijski plan 2021.-2025., koji predviđa daljnje skraćivanje trajanja postupaka i smanjenje broja predmeta. Standard u državama EU jest da sudski postupci u svim instancama traju do tri godine. Mi danas već imamo većinu predmeta koja završava unutar tog roka“, zaključio je državni tajnik.
Uz državnog tajnika gostovali su odvjetnik Fran Olujić, koordinator udruge Franak Goran Aleksić te glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca Ivana Bilušić