U razgovoru za Večernji list ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan govori o stanju u hrvatskom pravosuđu, digitalizaciji javne uprave, zatvorskom sustavu te drugim aktualnostima. Cijeli intervju pročitajte u nastavku.
Vaš je dan baš ispunjen, kad zapravo počinjete?
- Oduvijek sam bio jutarnji tip osobe. I za vrijeme studiranja i kasnije kao odvjetnik uvijek sam volio jutra. Tako i sada volim doći ranije na posao, oko pola sedam-sedam i u miru popiti kavu, pojesti doručak, proći mailove i pripremiti se za obaveze koje slijede taj dan. Iskreno, volim ujutro bar sat vremena provesti sam, prije nego počnu sastanci, konferencije ili druge obaveze.
Ručam najčešće u uredu ili skočim prije sljedeće obaveze na brzi ručak oko 12, ali zbog gustog rasporeda zna se dogoditi da ne ručam, pa onda čekam prvi slobodni termin. Što, naravno, nije dobro, ali se očito organizam već prilagodio. Što se tiče treninga, ako idem na crossfit ili trčanje, onda je to predvečer, a ako idem na plivanje, onda je to ujutro u 6 na Utrinama.
A kako izgleda vaš idealan slobodan dan bez političkih obveza?
- Ovo je vrlo lako pitanje. Svatko od nas bira kako će provesti svoje slobodno vrijeme. Meni osobno idealan je dan koji provedem aktivno; u prirodi, na biciklu, crossfitu ili plivanju. Naravno, sa svojom ekipom. To je način da se relaksiram i odmaknem od svakodnevnih obaveza i izazova.
S obzirom na to da je ovo ljeto puno zanimljivih koncerata u Hrvatskoj, jeste li već bili na nekom od njih? Kakvu glazbu slušate?
- Slažem se da je ljeto u Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji među ostalim puno koncerata. Bio sam na Forestlandu 18. i 19. srpnja, jednom od najvećih festivala elektroničke glazbe u Hrvatskoj, i nadam se da ću otići na još neki od brojnih festivala elektroničke glazbe na obali. Inače slušam gotovo sve, ovisi od raspoloženja i atmosfere. Trenutačno su mi na Spotifyu Miach, Grše, Hiljson Mandela…
Koja je vaša omiljena ljetna destinacija u Hrvatskoj i zašto?
- Ako govorimo o ljetnoj destinaciji, onda definitivno cijeli Jadran. Za mene osobno nema boljeg, ljepšeg, atraktivnijeg prostora. S time da biram lokacije gdje nema puno ljudi.
Ministar Habijan o stanju u pravosuđu
Prebacimo se na ozbiljne teme. Kako komentirate neočekivano puštanje kapetana Marka Bekavca iz turskog zatvora i kakva je uloga hrvatskih institucija u tom slučaju, posebno u kontekstu pravosudne suradnje Hrvatske i Turske?
- Povratak našeg kapetana Marka Bekavca iz turskog zatvora rezultat je višemjesečnih nastojanja i koordiniranog rada Vlade, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva vanjskih poslova i drugih državnih institucija. Predsjednik Vlade Plenković u nekoliko je navrata razgovarao s turskim dužnosnicima upravo o kapetanu Bekavcu. Najvažnije je da je kapetan napokon u domovini i sa svojom obitelji. Ne bih isticao nikoga pojedinačno, ovo je rezultat svih gore navedenih institucija u zaštiti hrvatskih državljana, koje su se vodile interesima naše domovine.
Kad će hrvatsko pravosuđe postati brže i učinkovitije?
- Kontinuirano radimo na ubrzanju sudskih postupaka i rješavanju starih predmeta. Nedavno je donijet Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027., u kojem je niz mjera planiranih za ubrzanje sudskih postupaka. No, to je proces koji traje i treba vremena.
To je prepoznala i Europska komisija koja je u novom izvješću za Republiku Hrvatsku prepoznala naše strukturne napore i brojne zakonodavne izmjene, od uvođenja objektivnih kriterija za određivanje plaća pravosudnih dužnosnika, do kontinuiranog rada na očuvanju i unapređenju integriteta sudaca i tužitelja. U izvješću su pohvaljene brojne zakonodavne izmjene koje su u tijeku, uključujući ukidanje periodičkih sigurnosnih provjera za državne odvjetnike i njihove zamjenike, kao i najavljene izmjene zakona radi usklađivanja sustava sudskih pravnih shvaćanja s presudom Suda Europske unije u predmetu Hann-Invest. Komisija je prepoznala naš napredak u digitalizaciji pravosuđa, osobito u području elektroničke komunikacije između sudova i građana.
Istaknut je i pad ukupnog broja neriješenih predmeta, kao i nastavak provedbe antikorupcijskih akcijskih planova te aktivnosti na podizanju svijesti o štetnosti korupcije i provedbi Zakona o lobiranju.
Dobili smo i dvije preporuke koje su u fazi provedbe. Prva preporuka odnosi se na nastavak smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta. U tom kontekstu Ministarstvo nastavlja intenzivnu suradnju sa svim sudovima u Hrvatskoj kako bi se razmotrila provedba akcijskih planova. Dosadašnji rezultati su vrlo dobri - broj neriješenih predmeta sredinom ove godine smanjen je za 6 posto u odnosu na kraj 2024. godine, dok je prosječno trajanje parničnih predmeta smanjeno sa 469 dana na kraju 2024. godine na 415 dana.
Druga preporuka odnosi se na rasterećenje USKOK-a i povećanje učinkovitosti kaznenog postupka.
Na tome već radimo u okviru izmjena Zakona o kaznenom postupku i Zakona o USKOK-u koji će uskoro biti upućeni u javno savjetovanje.
Uvjereni smo da će Europska komisija u sljedećem izvješću prepoznati nastavak i intenzitet naših reformskih napora.
Građani se i dalje žale na dugotrajne sudske procese - što konkretno Ministarstvo poduzima kako bi se postupci ubrzali?
- Nedavno sam zajedno sa svojim timom imao sastanak s predsjednicima svih sudova na kojima su predstavljeni rezultati rada sudova za prvo polugodište 2025. godine.
Zadnje tri godine smanjuje se broj neriješenih predmeta na sudovima. Na kraju 2024. zabilježeno je 416.879 predmeta, a danas je 399.566 neriješenih predmeta. Ovdje je riječ o podacima bez zemljišnoknjižnih predmeta i predmeta sudskog registra.
Uzmu li se u obzir i ti predmeti, broj neriješenih predmeta na kraju 2024. bio je 445.978.
Naš cilj je da do kraja 2026. godine smanjimo broj neriješenih predmeta na oko 300.000. Fokus je na povećanju broja riješenih predmeta, smanjenju broja predmeta koji se vode duže od tri godine, te rješavanju kaznenih predmeta u kojima postoji rizik od zastare u sljedeće tri godine. Cilj nam je dodatno smanjiti i prosječno trajanje, pogotovo parničnih i trgovačkih predmeta, prosječno trajanje tih predmeta od 655 dana u 2020. godini smanjeno je na 469 dana u 2024. godini, što pokazuje pozitivan trend. U kaznenim postupcima uz zakonodavne izmjene uvest ćemo tonsko snimanje rasprava kako bi se zabilježile autentične izjave i iskazi te kako bi se ubrzala suđenja. Ovo planiramo uvest do 1. srpnja 2027. jer je riječ o tehnički zahtjevom procesu koji zahtjeva opremanje svih 1317 sudnica, kao i edukaciju sudaca i informatičara u pravosudnim tijelima.
Kako komentirate percepciju da pravosuđe nije dovoljno neovisno?
- Svjesni smo toga da određene stvari treba mijenjati, ali isto tako rekao bih kako nije dobro generalizirati te ne bih želio da se o pravosuđu govori na način kao da ništa nije dobro. Primjerice, kada se uspoređuju određeni predmeti koji možda “na oko” izgledaju isto, u obzir treba uzeti okolnosti slučajeva. Negdje je potrebno provesti vještačenja koja su složenija i traju dulje, dok s druge strane postoje i određeni instituti propisani Zakonom o kaznenom postupku zbog kojih dolazi do toga da se cijeli postupak “odugovlači”.
To je ono što je kod pravosuđa jako specifično. Zbog toga je prioritet mene i mojeg tima u Ministarstvu vratiti povjerenje u pravosuđe. Ne bježim od toga da je percepcija pravosuđa, po svim istraživanjima, prilično niska. To je činjenica.
Kako ocjenjujete rad DORH-a u visokoprofilnim slučajevima?
- Zadaća Ministarstva je pravosudnim tijelima, pa tako i DORH-u, osigurati materijalne i kadrovske uvjete za rad i u tom smislu kontinuirano poduzimamo sve napore.
Često u svojim obraćanjima ističem trodiobu vlasti te samostalnost i neovisnost pravosudnih tijela u svom radu. Kao ministar nemam uvid u konkretne predmete niti sam u poziciji komentirati ih. Smatram kako je najbolji pokazatelj rada DORH-a broj potvrđenih optužnica i broj osuđujućih sudskih presuda.
Postoji dojam da istrage traju predugo i završavaju bez konkretnih rezultata, dijelite li tu zabrinutost?
- Svjesni smo da određene stvari treba mijenjati. Stoga radimo na izmjenama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta upravo s ciljem skraćivanja trajanja kaznenih postupaka. Izmjene će imati pravni učinak i na ubrzanje kaznenih postupaka iz nadležnosti USKOK-a.
Kako se Ministarstvo nosi s nedostatkom kadra u pravosuđu, osobito u manjim sredinama?
- Svjesni smo manjka kvalitetnih kadrova, ali to nije samo problem u pravosudnom sustavu već na cijelom tržištu rada. Plaće pravosudnih dužnosnika povećane su za 24,5%, a od 1. ožujka 2025. osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika izjednačena je s osnovicom za plaće u državnim i javnim službama, što znači automatski daljnji rast plaća bez daljnjih zakonodavnih intervencija. Provedena je reforma sustava plaća kojom su plaće u državnoj službi porasle za 32% U zadnje vrijeme primjećujemo veći broj prijava na javne natječaje.
Digitalizacijom do lakše komunikacije s javnom upravom
Nedavno je sustav e-Građani nadograđen s novom funkcijom - korisničkim pretincem. O čemu se radi?
- Nastavljamo s digitalizacijom javne uprave te sada građani i poslovni subjekti mogu putem sustava e-Građani zaprimati e-poruke s pravnim učinkom. Što to znači? Od sada pošiljke za koje je bila potrebna potvrda o primitku i dostavljale su se putem pošte kao preporučene pošiljke s povratnicom mogu zaprimati putem korisničkog pretinca.
Trenutačno je uključeno 12 institucija koje mogu slati e-poruke, a druge institucije su u postupku uključenja. Sustav e-Građani koristi 2,130.255 korisnika, a trenutačno mogu koristiti 117 e-usluga. Ovom nadogradnjom korisničkog pretinca omogućen je i odabir subjekta za korisnike koji imaju prava djelovanja za druge subjekte (npr. djeca i poslovni subjekti), slanje e-poruka poslovnim korisnicima (odabirom subjekta iz pop-up prozora otvara se KP za tog korisnika), novi i pregledniji dizajn, detaljne opcije za pretraživanje poruka te upravljanje adresarom. Ovim želimo unaprijediti korisničko iskustvo, omogućiti više funkcionalnosti, podržati specifične potrebe korisnika, uključujući pravno obvezujuće komunikacije i personalizirano upravljanje porukama.
Hoće li “Životne situacije” građanima u budućnosti u potpunosti zamijeniti šalter?
- Potportal “Životne situacije” u e-Građanima omogućuje da oni na jednome mjestu pronađu sve korake za rješavanje najčešćih postupaka, poput kupnje nekretnine, upisa djeteta u vrtić ili uvida u osobne isprave. Dosad je objavljeno 20 životnih situacija, raspoređenih u šest tematskih područja, a broj će se postupno povećavati.
Posebna prednost je Chatbot/AI vodič, koji korisnike korak po korak vodi kroz administrativne procese olakšavajući snalaženje, smanjujući mogućnost pogrešaka te pružajući korisnicima dodatne informacije i savjete. Ovaj pristup štedi vrijeme, povećava samostalnost građana i pridonosi većoj transparentnosti rada javne uprave, dok fizički šalteri ostaju dostupni onima koji preferiraju osobni kontakt ili nemaju tehničke mogućnosti koristiti digitalne alate.
akle, ideja “Životnih situacija” je da se građanima na jednome mjestu kaže što im je sve od dokumentacije/koraka potrebno za neku životnu situaciju, npr. rođenje i upis djeteta, rodni list, naknada, dokumenti... Do sada je praksa, a to pokazuje i feedback građana, bila da lutaju po portalu i ne mogu pronaći što sve trebaju učiniti kada se nađu u nekoj situaciji, a ovdje im je navedeno što sve trebaju i gdje to mogu dobiti.
Kada će m-Građani postati centralno mjesto za sve javne usluge i hoće li zamijeniti fizičke šaltere?
- Mobilna aplikacija m-Građani, izrađena u okviru NPOO-a, građanima i poslovnim subjektima omogućuje bržu komunikaciju s javnom upravom i pristup javnim uslugama. Trenutačno nudi 20 usluga (npr. prijava na diplomske studije, izdavanje europske kartice zdravstvenog osiguranja, uvid u poreznu karticu, sudske predmete, status u mirovinskom sustavu, registraciju vozila, pogodnosti kartice Mudrica), a postupno će se dodavati nove.
Aplikacija se može preuzeti na iOS i Android uređajima, a aktivacija je moguća putem NIAS prijave ili QR koda. Cilj je da postane jedinstvena platforma za sve javne usluge.
Digitalizacija pravosuđa jedan je od vaših prioriteta. Koji su konkretni koraci poduzeti u tom smjeru? I što će običan čovjek dobiti tom digitalizacijom - dajte nam konkretne primjere.
- Nedavno sam predstavio novu mrežnu stranicu sudskog registra s većim brojem e-Usluge za poduzetnike. Sada je omogućeno kreiranje prijave za upis promjena bez sudjelovanja javnog bilježnika i to za: poslovne adrese u sjedištu društva, adrese elektroničke pošte, osobnih podataka o predsjedniku i članovima nadzornog odbora te podataka o naknadno uplaćenim ulozima i naplatama.
Započeli smo s pilotiranjem na Trgovačkom sudu u Varaždinu kako bi se prijave za upis promjena podataka upisanih u sudski registar dostavljale elektroničkim putem. Do sada se tako mogla podnijeti prijava samo za osnivanje društva. Sudski registar je tijekom ovog pilotiranja uspješno spojen sa sustavom eNotar Hrvatske javnobilježničke komore. Omogućeno je da se u sudski registar uvodi potpuno elektronički spis, bez potrebe papirnatog spisa.
Na sve sudove uvedena je e-Komunikacija putem koje fizičke i pravne osobe mogu slati podneske sudu, zaprimati pismena, izvršiti uvid u svoj sudski predmet. Izmjenama Prekršajnog zakona uvest će se e-Komunikacija u prekršajne postupke koji se vode na sudovima. Od ove godine uvedena je javna objava i anonimizacija svih sudskih odluka kroz sustav ANON. Uvedeni su virtualni asistenti za 6 e-usluga pravosuđa (e-Komunikacija, e-Predmet, e-Oglasna ploča, e-Ovrha, Registar nesolventnosti, Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak) te za zemljišne knjige i katastar. Uz to, digitalnom transformacijom javne uprave, povezivanjem i međusobnom razmjenom podataka u javnim registrima koji se vode u digitalnom obliku ostvaruje se znatna ušteda vremena, smanjenje troškova, veće transparentnosti te poboljšanja kvalitete podataka i pružanja javnih usluga. To znači da tijelo koje provodi određeni poslovni proces u kojem je neophodan određeni podatak stranke u postupku, neće zahtijevati podnošenje ili dostavu tog podatka od te stranke već će taj isti podatak pribaviti korištenjem državne informacijske infrastrukture sigurnom razmjenom podataka putem GSB (engl. Government Service Bus). Koliko se taj sustav za interoperabilnost koristi u Hrvatskoj govore i podatak kako 19 tijela ima 40 registara putem državne sabirnice (GSB).
Čak 282 tijela integriralo se na GSB i preuzima podatke iz tih registara putem GSB-a. Od početka ove godine, putem GSB-a izvršeno je više od 261 milijun transakcija, odnosno razmjena podataka. Nedavno je donijet novi Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi kojim želimo osigurati učinkovitost rada korisnika digitalizacijom procesa, unapređenjima i modernizacijom usluga primjenom državne informacijske infrastrukture i interoperabilnih rješenja. Državna informacijska infrastruktura predstavlja zajedničku informacijsko-komunikacijsko tehnološku osnovicu za rad i razvoj sustava obveznika primjene tog Zakona.
Uz njih, Zakon propisuje i krug korisnika državne informacijske infrastrukture koji ju mogu koristiti na vlastiti zahtjev. To su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove čiji je jedan od osnivača jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe.
Novi Zakon otvara i mogućnost korištenja komponenti državne informacijske infrastrukture gospodarskim subjektima što će pridonijeti mogućnosti zamjene njihovih postojećih sustava državnim rješenjima koja su već sada notificirana na razini Europske unije, a gospodarskom sektoru će omogućiti uštede i preusmjeravanje novčanih sredstava u daljnji razvoj poslovanja.
Je li moguće u Hrvatskoj organizirati digitalno glasanje na izborima? Razmišljate li o tome? Bi li to podiglo izlaznost?
- Estonija ima digitalno glasanje, a kako se priča po hodnicima europskih institucija, razmišljaju o tome da odustanu od takvog način glasanja. Ključan nam je dignitet i praksa Državnog izbornog povjerenstva.
Stoga je uvođenje elektroničkog glasanja na izborima specifično pitanje koje zahtijeva širok konsenzus svih društvenih dionika i stručne javnosti, kao i sagledavanje svih tehničkih mogućnosti i njihova razvoja, vodeći računa o poduzimanju potrebnih mjera zaštite od eventualnih zlouporaba takvog načina glasovanja. Stoga je o ovom pitanju potrebno provesti široku javnu raspravu u koju će biti uključeni svi zainteresirani dionici i koji će postići odgovarajući konsenzus.
Radili ste kao odvjetnik u Odvjetničkom društvu Uskoković & Partneri. Planirate li se jednog vratiti tom poslu? I postoji li neki zločin koji kao odvjetnik nikada ne biste branili?
- Nitko od nas ne zna što mu nosi budućnost. Svjestan sam da je moja dužnost koju obnašam trenutačna, i da ću se prije ili poslije vratiti u “normalan” život. U ovom trenutku sam isključivo fokusiran na zadatke unutar svog Ministarstva i potpuno sam im posvećen. Nisam karijerni političar. Bavio sam se korporativnim pravom i u taj dio bi se, ako bih se odlučio nastaviti baviti odvjetništvom, vratio.
Znatan trud ulaže se u unaprjeđenje zatvorskog sustava
Nedavno ste posjetili lepoglavsku kaznionicu. Koji su vaši dojmovi i planovi za zatvorski sustav?
- U posljednje dvije godine došlo je do znatnog povećanja broja osoba lišenih slobode zbog počinitelja kaznenih djela protuzakonitog ulaženja (čl. 326. KZ-a). Trenutačno se petina od ukupnog broja zatvorenika nalazi u kaznenim tijelima zbog počinjenja te vrste kaznenih djela.
Zbog toga smo krenuli s proširenjem zatvorskih kapaciteta. Pokrenuti su projekti gradnje modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici Popovači kapaciteta 300 novih mjesta kao i nove kaznionice u Perušiću, koja će donijeti 400 novih mjesta za osobe lišene slobode i otvoriti 250 radnih mjesta. Uz infrastrukturne projekte, najvažniji je kadar, odnosno službenici pravosudne policije.
Novi Zakon o plaćama donio je prosječno povećanje od 32 %, u tijeku je natječaj za 76 novih službenika, a nedavno je 15 kadeta položilo prisegu u Srednjoj policijskoj školi Josip Jović te su stupili u službu. Važno je i opremanje službenika pravosudne policije. U 2025. godini za materijalno-tehnička sredstva planirano je 12,1 milijuna eura, uključujući proširenje voznog parka za još 30 specijaliziranih vozila. Ove godine osnovan je i prvi Interventni vod pravosudne policije u Kaznionici u Lepoglavi, a u tijeku je izrada nacrta Zakona o pravosudnoj policiji i drugim ovlaštenim osobama u zatvorskom sustavu.
U Lepoglavi proizvode vino, jeste li ga probali? Ima li ideja da se i u drugim zatvorima pokrene nekakva proizvodnja?
- Kaznionice i zatvori imaju organiziranu proizvodnju u kojoj rade osobe lišene slobode u svrhu njihove rehabilitacije. Proizvodnja je namijenjena za zatvorski sustav, a višak se prodaje. Uglavnom je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, uzgoju voća i povrća, a određene kaznionice imaju i drugu tradicionalnu proizvodnju. Tako Kaznionica u Lepoglavi ima stolarsku i metalnu radionicu za izradu proizvoda za kaznena i pravosudna tijela. Imaju i poljoprivrednu proizvodnju gdje proizvode med i vino. Glina ima metalsku radionicu gdje izrađuju ograde i druge proizvode, Požega šivaonicu za izradu zaštitne odjeće za zatvorenike. Valtura kamenolom, stanicu za tehnički pregled te farmu s mliječnim kravama. O kvaliteti vina koja se proizvode u Kaznionici u Lepoglavi govore i brojne nagrade. Tako su na ovogodišnjem Decanteru njihova vina, i to rajnski rizling, žuti muškat i graševina, dobila brončanu medalju.
Također i na Kvarner International Wine Trophy u Rijeci vina sauvignon, rajnski rizling i žuti muškat osvojili su srebro, a graševina broncu dok je vino sauvignon osvojilo zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom ocjenjivanju vina u Štrigovi. Uz vina na međunarodnim izložbama nagrađivan je med, pa je med od bagrema osvojio zlato na međunarodnoj izložbi u Vukovaru, te srebro u Zagrebu, a med od kestena bio je srebrni na istim izložbama.
Probao sam većinu proizvoda proizvedenih u zatvorskom sustavu i pohvaljujem službenike tretmana koji uspješno provode rehabilitacijske i radno-okupacijske programe.
Ministar Habijan o govoru mržnje i osobnim temama
Kako komentirate prijave zbog poticanja mržnje na nedavnom koncertu Marka Perkovića Thompsona? Smatrate li da bi trebalo pooštriti zakonske mjere protiv govora mržnje na javnim okupljanjima?
Govor mržnje jasno je propisan i kažnjiv prema Kaznenom zakonu.
- Nadležna tijela će reagirati u onim slučajevima za koje procijene da je potrebno sankcionirati odgovorene.
Imate li omiljeni ljetni film ili glazbeni hit koji vas uvijek razveseli?
- Veliki sam filmofil, ali u posljednje vrijeme moram priznati da je sve manje filmova koji bi mi zaokupili pažnju. Ali zato uvijek mogu iznova pogledati seriju “Igra prijestolja” ili neku mračnu skandinavsku krimi seriju. Što se tiče glazbe, pogotovo ljeti, sve od Davida Guette prolazi ili recimo domaćih snaga Mike & Me.
Što sve imate tetovirano na sebi? Hoćete li biti novih tetovaža?
- Na desnoj ruci imam sleeve koji se u cijelosti odnosi na rimsku povijest, s obzirom na to da sam odmalena na neki način ovisan o Rimskom Carstvu. Dakle, prikaz Jupitera, vrhovnog rimskog božanstva, Faun, rimski bog prirode, šuma, livada, prikaz Koloseuma, rimskog cara Marka Aurelija. Na lijevoj ruci imam nekoliko prikaza za mene osobno relevantnih povijesnih događaja ili osoba - od sumerskog vladara Gudea, Ramzes II., Vitruvijev čovjek te prvi prikaz heliocentričnog sustava Aristarha za Samosa. U planu imam još nekoliko tetovaža.
Razgovarao: Hassan Haidar Diab
Izvor: Večernji list/MPUDT
Foto:
Pisane vijesti
