Prenapučenost - jedan od najakutnijih problema zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj kojeg posljednjih nekoliko godina dodatno izazovnim čini i nepovoljna geopolitička situacija u zemlji i svijetu.
Naime, problem migracija povećao je broj osoba lišenih slobode zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 326. Kaznenog zakona, a koji se odnosi na protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.
Petina od ukupnog broja osoba lišenih slobode nalazi se u kaznionicama i zatvorima zbog počinjenja kaznenog djela iz navedenog članka, što je potvrdio i ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić izjavivši za jednu informativnu emisiju: „Od ukupnog broja osoba lišenih slobode, njih oko 18 posto tamo se nalazi zbog počinjenja kaznenog djela krijumčarenja migranata te čine oko 25 posto svih istražnih zatvorenika. Dodatnu prepreku u radu s tom kategorijom osoba lišenih slobode predstavlja i jezična barijera, jer se u preko 90% slučajeva radi o stranim državljanima koji dolaze iz više od 60 zemalja svijeta."
Ovakav negativan trend nastavio se i u 2025. godini.
„Upravo smo zbog toga pokrenuli projekte modularnih zatvora s 300 novih mjesta za osobe lišene slobode u Zatvoru u Varaždinu i Kaznionici u Lipovici - Popovači te predradnje za izgradnju novih kaznenih tijela na tri lokacije: u Općini Perušić, Sisačko - moslavačkoj županiji i Osječko - baranjskoj županiji,“ istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na 5. sjednici Hrvatskog sabora.
Razvoj zatvorskog sustava Republike Hrvatske temelji se na trostupanjskoj dinamici infrastrukturnih i organizacijskih ulaganja: kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razvojnom horizontu. Ta su tri horizonta međusobno logički povezana te čine jedinstven ciklus transformacije koji istodobno stabilizira sustav, rješava naslijeđene deficite i gradi potpuno novu generaciju kaznene infrastrukture.

Početkom listopada 2024. godine ministar Habijan je u prostorijama Ličko - senjske županije u Gospiću, s predstavnicima Ličko - senjske županije i Općine Perušić, potpisao tripartitni Sporazum o realizaciji projekta „Modernizacija zatvorskog sustava kroz izgradnju Kaznionice u Perušiću“.
Riječ je o Darovnici Razvojne banke Vijeća Europe koja predstavlja prvi korak u realizaciji dugoročnog projekta izgradnje nove kaznionice u Ličko - senjskoj županiji, a kojom će se osigurati smještaj za čak 400 osoba lišenih slobode.
Nedugo nakon toga, točnije dana 25. studenoga 2024. godine potpisan je i Ugovor za projektiranje i izgradnju standardiziranih modularnih aneksa u Zatvoru u Varaždinu i Kaznionici u Lipovici-Popovači u iznosu od 4,7 milijuna eura. Završetak izgradnje modularnih aneksa planiran je do kraja 2026. godine, pri čemu se ishođenje uporabne dozvole za aneks u Zatvoru u Varaždinu očekuje u siječnju 2027. godine, dok se ispunjenje svih uvjeta za smještaj osoba lišenih slobode u aneksu Kaznionice u Lipovici-Popovači očekuje do kraja ožujka 2027. godine. Ovime će se smještajni kapacitet zatvorskog sustava povećati za dodatnih 300 mjesta.
„Gradnjom ovih aneksa ne osiguravamo samo smještaj i sigurnost. Mi stvaramo preduvjete za inkluzivniji i humaniji zatvorski sustav koji prepoznaje važnost resocijalizacije, dostojanstva i prilike za novi početak,“ izjavio je ministar Habijan.
Istovremeno je započela i faza 2. kratkoročnih mjera. Izrađeni su projektni zadaci za izgradnju još dva standardizirana modularna aneksa Centra za dijagnostiku u Zagrebu s 250 mjesta te modularnog aneksa Zatvora u Požegi sa 150 mjesta. Procijenjena vrijednost ova dva projekta iznosi ukupno 6 milijuna eura.
Kaznionica u Perušiću - investicija u sigurnost, ljude i radna mjesta
Projekt izgradnje Kaznionice u Perušiću ne predstavlja samo investiciju u sigurnost, već i u ljudske potencijale s projekcijom stvaranja 250 novih radnih mjesta, čime će se potaknuti gospodarski i demografski razvoj cijele regije.
„Radi se o financijskoj injekciji desetljeća koja započinje svoj put upravo u Ličko-senjskoj županiji, jer od Istre pa sve do juga Dalmacije nema kaznionice zatvorenog tipa. Vjerujem da ćemo biti uspješni“, komentirao je ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zvonimir Penić.
Humaniziran i moderan zatvorski sustav u Varaždinu i Lipovici-Popovači
Krajem studenoga 2024. godine, ministar Habijan je, u Varaždinu, zajedno s predsjednikom Uprave Tehnix d.o.o., potpisao Ugovor o projektiranju i izgradnji modularnih aneksa u Zatvoru u Varaždinu i Kaznionici u Lipovici-Popovači, čime je napravljen značajan korak prema modernizaciji i unaprjeđenju zatvorskog sustava Republike Hrvatske.
„Zatvorski sustav je više od zidova i sigurnosnih mjera. To je sustav koji trebamo humanizirati i prilagoditi modernim zahtjevima - kako za osobe lišene slobode, tako i za naše službenike. U tom kontekstu, modularni aneksi predstavljaju inovativno rješenje koje omogućuje fleksibilnost, brzu implementaciju i ekonomičnost, a istovremeno zadržava visoke standarde sigurnosti i funkcionalnosti,“ zaključio je ministar Habijan prilikom potpisivanja Ugovora.
Vrijednost ugovora za Varaždin i Lipovicu-Popovaču od 4 milijuna eura (4.709.425 s PDV-om) obuhvaća cijeli proces - od projektiranja i gradnje do dobivanja uporabnih dozvola po principu "ključ u ruke".

Srednjoročne mjere: Nova zgrada za smještaj osoba lišenih slobode u Kaznionici u Glini
Srednjoročne mjere obuhvaćaju izgradnju novih objekata i razvoj specijaliziranih kapaciteta kojima će se odgovoriti na dugoročne potrebe zatvorskog sustava, uključujući prilagodbu infrastrukture posebnim zdravstvenim i funkcionalnim potrebama osoba lišenih slobode.
U završnoj je fazi projektiranje nove zgrade za smještaj osoba lišenih slobode u Kaznionici u Glini, na lokaciji objekta koji je zbog posljedica potresa morao biti srušen.
Planirani kapacitet nove zgrade iznosi 120 osoba lišenih slobode, a procijenjena vrijednost projekta kreće se od 25 do 30 milijuna eura.
Specijalizirani objekt za starije osobe i osobe sa zdravstveno-funkcionalnim ograničenjima u Kaznionici u Požegi
Posebno mjesto među srednjoročnim ulaganjima zauzima planirana izgradnja specijaliziranog objekta u Kaznionici u Požegi, namijenjenog osobama lišenima slobode smanjene pokretljivosti, starije životne dobi i osobama s izraženim zdravstveno-funkcionalnim ograničenjima.
Riječ je o novom pristupu organizaciji zatvorske skrbi kojim će se infrastruktura prilagoditi specifičnim potrebama ove skupine osoba lišenih slobode.
Realizacijom projekta Kaznionica u Požegi razvijat će se kao nacionalni centar penalne gerontologije i medicinski potpomognute skrbi, čime se u hrvatski zatvorski sustav uvodi standard specijaliziranog smještaja koji dosad nije postojao.
Projekt će se financirati sredstvima iz Norveškog financijskog mehanizma.
Potreba za ovakvim objektom potvrđena je i usporednim podacima o dobnoj strukturi zatvorske populacije. Prema dostupnim podacima na kojima se temelji planiranje projekta, osobe starije od 65 godina čine 9,8 posto osoba lišenih slobode u Republici Hrvatskoj, dok europski prosjek iznosi 3,2 posto.
Dugoročne mjere: Projekt izgradnje nove Kaznionice u Osijeku
Projekt izgradnje nove Kaznionice u Osijeku dio je šireg plana modernizacije zatvorskog sustava Republike Hrvatske.
Taj plan uključuje izgradnju objekata za smještaj ukupno 1.200 osoba lišenih slobode na različitim lokacijama, uključujući Ličko-senjsku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Osječko-baranjsku županiju (Osijek).
Lokacija predviđena za izgradnju Kaznionice u Osijeku je prostor nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta s ukupnom površinom od 75.290 m², a koja se razmatra nakon detaljnih analiza i istraživanja koje su potvrdile prikladnost ove lokacije za planiranu izgradnju.
Broj osoba lišenih slobode/zatvorenika premašuje kapacitete postojećeg Zatvora u Osijeku, stoga se može reći kako je ovaj plan odgovor na izazove prenapučenosti, potresa, migracija, zastarjelosti postojeće infrastrukture i pandemije COVID-19, a za cilj ima stvaranje modernog zatvorskog sustava koji će poštovati ljudska prava osoba lišenih slobode/zatvorenika i podržavati njihovu resocijalizaciju i rehabilitaciju.
Kaznionica u Perušiću i nova kaznionica na lokaciji Žažina
Kaznionica u Perušiću i nova kaznionica na lokaciji Žažina također su dio šireg plana modernizacije zatvorske infrastrukture Republike Hrvatske.
Svaka od planiranih kaznionica predviđena je za smještaj 400 osoba lišenih slobode, a procijenjena vrijednost izgradnje iznosi oko 100 milijuna eura po objektu. Prema projekcijama, prihvat prvih osoba lišenih slobode u nove kaznionice mogao bi započeti 2034. godine.
Realizacijom ovih projekata osigurat će se moderni, funkcionalni i sigurni smještajni kapaciteti te unaprijediti organizacija izvršavanja kazne zatvora.
Rasterećenje sustava i ušteda troškova kroz mjeru elektroničkog nadzora
Kada se govori o smanjenju napučenosti hrvatskih zatvora, kaznionica, uz infrastrukturne investicije, važno je spomenuti i mjeru s kojom se krenulo krajem siječnja 2024. godine kada je na snagu stupio Pravilnik o načinu izvršavanja istražnog zatvora u domu uz elektronički nadzor, temeljem kojeg je u veljači iste godine doneseno i prvo rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu o određivanju istražnog zatvora u domu.
Tijekom 2024. godine 11 osoba bilo je u istražnom zatvoru u domu uz elektronički nadzor.
Također, u okviru Službe za elektronički nadzor provodi se i elektronički nadzor uvjetno otpuštenih zatvorenika, a od početka primjene elektroničkog nadzora, u nešto više od dvije godine, pod nadzorom Službe je bilo ukupno 46 osuđenika i zatvorenika.
„Ovdje se radi o rasterećenju sustava i uštedi troškova. Služba za elektronički nadzor uštedjela je državnom proračunu oko 400.000 eura, budući da je dnevni trošak po zatvoreniku oko 50 eura,“ ustvrdio je ministar Habijan na 5. sjednici Hrvatskog sabora, odgovarajući na pitanje saborskog zastupnika Veljka Kajtazija.
U kontekstu edukacija i korištenja elektroničkog nadzora, značajan je i doprinos Pravosudne akademije koja provodi edukacije sudaca istrage kojima ih se želi potaknuti na češće korištenje elektroničkog nadzora za čiju primjenu postoji odgovarajući zakonodavni okvir i svi organizacijski preduvjeti.
Ulaganja u ljudstvo i materijalne uvjete zaposlenih unutar zatvorskog sustava
„Kada govorimo o uvjetima i boljim uvjetima u hrvatskim zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima, to nije stvar samo osoba lišenih slobode, nego valja imati na umu i pravosudnu policiju te ostale ovlaštene službene osobe koji rade u tim uvjetima,“ kazao je ministar Habijan.
Brojka veća od 1.500 službenika pravosudne policije, zabilježena početkom 2025. godine, najveća je brojka od 2014. godine, a zbog raspisanih natječaja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, nastavit će dodatno rasti.
Interes raste zbog povećanja plaća u tom sustavu, ali i zbog poboljšanja uvjeta u kojima rade službenici pravosudne policije, zbog čega se ide u proširenje zatvora i izgradnju novih kaznionica, kao i u povećanje proračuna na 4.000.000 eura za potrebe zatvorskog sustava i ljudi koji rade unutar njega.