Ministar Damir Habijan gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ i govorio o aktualnostima vezanim za uhićenje bivšeg ministra zdravstva, proširenju zatvorskih kapaciteta i ubrzavanju sudskih postupaka
Odgovarajući na pitanje vezano za tzv. aferu „mikroskopi“ ministar Damir Habijan je istaknuo:
„Ovaj slučaj je samo dokaz da Vlada i resorno ministarstvo pruža podršku svim nadležnim institucijama u borbi protiv korupcije. Osnovna i glavna poruka je da nema nedodirljivih, neovisno o funkciji i dužnosti koju netko obnaša. Ako je točno ovo što se stavlja na teret bivšem ministru, onda za to treba odgovarati.“
Upitan o tome je li došlo vrijeme da se institut „6 + 6“ redefinira, ministar je odgovorio kako je Vlada otvorena za razgovor o eventualnoj izmjeni propisa kojim se uređuje ova povlastica te ukazao na činjenicu da je već izmijenjen zakon na temelju kojeg su članovi Vlade imali imunitet te kako on više ne postoji ako se radi o koruptivnim kaznenim djelima.
Curenje informacija i aktivacija članka 307.a Kaznenog Zakona
„Smatram da je nedopustivo da u javnosti, istodobno s postupkom koji se vodi pred pravosudnim tijelima, paralelno imamo prijenos cijelog postupka
live stream u medijima. To nije dobro za probitak kaznenog postupka ni za tijela koje provode tajne izvide ili istragu, da kroz medije oni koji su obuhvaćeni tim istragama ili izvidima saznaju podatke i na taj način mogu kompromitirati cijeli postupak. To je smisao tajnosti izvida i članka 307.a. Kaznenog zakona“, kazao je ministar.
Ministar je pojasnio da je i do sada u Kaznenom zakonu postojao članak 307. koji je branio da se podaci koji se tiču postupka, neovisno kojoj vrsti postupka se radi, a označeni su tajnom, izlaze van.
„Mislim da bi bilo dobro da Državno odvjetništvo kada obavi određenu radnju to komunicira. To ne može biti ni Vlada ni ministar. Zaštita probitka kaznenog postupka i smisao tog članka je da nadležna tijela mogu sukladno pozitivnim propisima provesti radnje u svrhu zaštite kaznenog postupka i u svrhu da oni koji su, za koje se osnovano sumnja da su počinili određeno kazneno djelo ne saznaju to prije nego što trebaju saznati“, pojasnio je ministar Habijan.
Na pitanje može li se dogoditi da netko od novinara bude obuhvaćen izvidima DORH-a, a vezano za curenje informacija, ministar je naglasio kako su u članku 307.a taksativno navedene osobe koje mogu biti počinitelji tog kaznenog djela: „To nisu novinari i na njih se to uopće ne odnosi“.
Proširenje zatvorskih kapaciteta
Ministar Habijan je govorio i o proširenju i razlozima proširenja zatvorskih kapaciteta.
„Najveći izazov u ovome trenutku je članak 326. Kaznenog zakona, a to se odnosi na osobe koje nezakonito ulaze, borave i kreću se u Republici Hrvatskoj. Te osobe čine 17,5 % ukupnog broja osoba lišenih slobode. Dodatno, 44 % ukupnog broja osoba lišenih slobode se odnosi na istraži zatvor, što je također zabrinjavajuće. Mislim da je krajnje vrijeme da krenemo u izgradnju i širenje novih kapaciteta.
Pojasnio je da će se izgradnjom modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici - Popovači osigurati oko 300 dodatnih mjesta u zatvorskom sustavu te da se završetak radova očekuje sredinom 2026. godine.
„U planu je izgradnja još tri veća zatvora, jednog na području općine Perušić, za kojeg je potpisan tripartitni sporazum, jednog na području Sisačko-moslavačke županije i jednog na području Osječko baranjske županije. Možda to nije popularno, ali sam svjestan svoje odgovornosti kao ministra pravosuđa. U fokusu moramo imati i osobe koje rade u zatvorskom sustavu, prije svega mislim na pravosudne policajce, ali i na sve one službenike i namještenike koji su dio zatvorskog sustava“, naglasio je ministar Habijan.
Neriješeni predmetni na sudovima
Odgovarajući na pitanje što se može učiniti da se postupci na sudovima ubrzaju, ministar je podsjetio na velik priljev predmeta koji iznosi milijun i dvjesto tisuća predmeta godišnje.
„Kod nas je broj primljenih predmeta na sudovima puno veći u usporedbi sa drugim zemljama Europske unije i mislim da veći naglasak treba staviti na alternativni način rješavanja sporova. Iz tog razloga bismo sljedeće godine išli u izmjenu Zakona o mirnom rješavanju sporova.
Uz to, kada dobijemo cjelovito rješenje uz Zakon o dostavi sudskih pismena pitanje dostave će biti puno jednostavnije i efikasnije, što će također pridonijeti ubrzavanju postupaka.“
„Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima u srpnju ove godine uveli smo ogledni spor koji se primjenjuje u situacijama gdje postoji pet ili više predmeta koji su činjenično identični. Na temelju jedne odluke može se riješiti puno veći broj predmeta. Mislim da ćemo i na taj način rasteretiti sudove i ubrzati postupke“, zaključio je ministar.
Pisane vijesti
