Ministar Damir Habijan predstavio je u Saboru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima se osiguravaju jednake mogućnosti za žene i muškarce na najvišim rukovodećim položajima u velikim trgovačkim društvima
„Ovim izmjenama i dopunama uvode se rješenja iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, s ciljem osiguravanja primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce koji se nalaze među najvišim rukovodećim položajima u velikim trgovačkim društvima izlistanih na burzi. U ovom trenutku se radi o 24 društva koja ispunjavaju tri uvjeta iz ove Direktive, da zapošljavaju više od 250 radnika, da je njihov prihod veći od 50 milijuna eura i da je njihova aktiva veća od 43 milijuna eura“, pojasnio je ministar Habijan predstavljajući prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima na današnjoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Izmjenama i dopunama se također osigurava primjena preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, odnosno Odbora za korporativno upravljanje koji je izdao određene preporuke i koji će preispitivati odluku o ispunjavanju preduvjeta za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Osim toga, izmjene će biti i podloga za usklađivanje Kodeksa korporativnog upravljanja i pravila burze.
Osnovni cilj je osigurati da pripadnici nedovoljno zastupljenog spola u upravama, a to su u Republici Hrvatskoj uglavnom žene, zauzimaju najmanje 40 % položaja koji se odnose na neizvršne direktore i alternativno ukupno kada govorimo o svim direktorskim položajima, neovisno o tome je li riječ o izvršnim ili neizvršnim direktorima.
„Jedan od glavnih čimbenika koji će omogućiti pravilnu provedbu ove Direktive jest djelotvorna primjena kriterija za odabir direktora, koje je potrebno unaprijed i transparentno utvrditi“, kazao je ministar Habijan.
Ministar je dodatno pojasnio kako je u većini država članica, što je i bila podloga za usvajanje ove direktive u Europskom parlamentu i Vijeću, manjak transparentnosti u postupku odabira i kod kriterija kvalificiranosti za direktorske položaje kada se govori o rodnoj ravnoteži među direktorima, što negativno utječe na prijavu osoba za te funkcije, ali i na odluku ulagatelja koji bi mogli imati strategije ulaganja za koje su im potrebne i informacije povezane sa stručnosti i kompetentnosti direktora.
„U ovom trenutku 24 trgovačka društva koja su izlistana na burzi na koje se primjenjuje Direktiva, morat će ispuniti ovu obvezu zaključno s 30. lipnja 2026. godine. Pri odabiru kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost bi trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola. Međutim, takav prioritet ne bi trebao biti automatski i bezuvjetan“, dodao je ministar.
Posljedica nepridržavanja ove mjere koja se odnosi na uspostavu rodne ravnoteže, bit će ništetnost odluka o izboru direktora.
„Za očekivati je da će druga trgovačka društva, dakle manji i srednji poduzetnici, slijediti njihov primjer“, zaključio je ministar Habijan.
Preporuke OECD-ovog Odbora za korporativno upravljanje
Što se tiče preporuka OECD-ovog Odbora za korporativno upravljanje, njihov je cilj članu nadzornog odbora koji je povezana osoba s kojima društvo poduzima posao ili postoji osnovana sumnja u sukob interesa, uskratiti pravo na sudjelovanje radu odbora.
Zakonskim prijedlogom predlaže se i propisivanje obveze uprave, odnosno izvršnih direktora društva da jednom godišnje izrade izvješće o transakcijama s povezanim društvima.
Kada se radi o dioničarima, njihova se obveza sastoji u obvezi pisanog obavještavanja društva o sklapanju dioničarskog sporazuma čija je svrha učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu, radi registriranja dioničarskog sporazuma u sudskom registru.
U odnosu na izmjene u pogledu održavanja glavne skupštine, radi se o tri glavne izmjene koje su predviđene na način da će se ili predvidjeti statutom ili će se dati ovlast upravi društva da održi glavnu skupštinu isključivo elektroničkim putem, što dosad nije bio slučaj, tzv. virtualnu glavnu skupštinu. Drugo, uvodi se mogućnost hibridne glavne skupštine, što znači da će pojedini dioničar moći sudjelovati na glavnoj skupštini putem elektroničke komunikacije, a da nije u samom mjestu održavanja glavne skupštine. Treća novina je mogućnost dopisnog glasovanja, odnosno davanja glasa dopisnim putem.
„Daljnje preporuke Odbora odnose se na članstvo u nadzornom odboru te će se ovim izmjenama i dopunama nastojati poticati neovisnost nadzornog odbora određivanjem obveznih i neobvezujućih odredbi za postizanje boljeg sastava nadzornih odbora“, zaključio je ministar svoje izlaganje dodavši kako su prihvaćeni amandmani Odbora za zakonodavstvo.
Pisane vijesti
