Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan odgovarao je na zastupnička pitanja vezano za bolje ostvarenje prava nacionalnih manjina te sporni zakon Republike Srbije kojim se proglasila nadležnom za ratne zločine
Na današnjem aktualnom prijepodnevu na početku 4. sjednice Hrvatskoga sabora pitanja su se, između ostaloga, odnosila i na zakon kojim se Republika Srbija proglasila nadležnom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.
„Za Republiku Hrvatsku je Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije posebno sporan iz razloga što si je Republika Srbija sama namijenila dominantnu ulogu tužitelja i suca na području bivše Jugoslavije. Ovakva uloga Republike Srbije, koja se određuje nadležnom u jednom specifičnom području i to samo za područje Jugoslavije, koja je stvorila jednu „kvazi-univerzalnu“ jurisdikciju, je za Republiku Hrvatsku neprihvatljiva“, kazao je ministar Damir Habijan.
„Kada govorimo o „kvazi-univerzalnoj“ jurisdikciji, članak 3. Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije, ne propisuje ograničenja koja su poznata u međunarodnom pravu poput načela ne bis in idem, zatim da mora postojati nazočnost okrivljenika na teritoriju države koja progoni, da mora postojati jasna veza između kaznenog djela i države koja poduzima progon. Predmetni Zakon protivan je i Konvenciji o implementaciji Sporazuma iz Schengena, ali i Povelji o temeljnim pravima Europske unije“, pojasnio je ministar.
„Istovremeno, Republika Srbija je učinila vrlo malo kako bi se suočila s prošlošću i nema stvarne volje da se procesuiraju njezini politički i vojni dužnosnici, oni koji su najodgovorniji za počinjenje najtežih zločina“, dodao je.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi aktivnosti kojima bi se riješilo pitanje nadležnosti još od 2012. godine kada je Ministarstvu pravde Republike Srbije podnesen nacrt Ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju počinitelja ratnih zločina. Od tada se pokušalo uspostaviti povjerenstvo s ciljem rješavanja ovoga pitanja zajedničkim putem, međutim do danas bez uspjeha.
„Republika Srbija je u fazi pregovora s Europskom unijom, a zbog važnog poglavlja broj 23, rješavanju ovoga pitanja će se morati pristupiti“, zaključio je ministar Habijan.
Bolje ostvarivanje prava nacionalnih manjina
Vlada Republike Hrvatske je 1. kolovoza 2024. godine donijela Operativne programe nacionalnih manjina za četverogodišnje razdoblje.
„Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je nositelj ili sunositelj u ukupno 30 aktivnosti koje imaju za cilj bolje ostvarenje prava nacionalnih manjina“, kazao je ministar Habijan.
Ministarstvo će tako do kraja godine osnovati međuresorno povjerenstvo čiji će zadatak biti da predloži mjere za otklanjanje administrativnih poteškoća u procesu izjašnjavanja osoba po nacionalnoj osnovi u Registru birača.
„U povjerenstvo će biti uključeni svi dionici koji mogu dati svoj doprinos radu povjerenstva, od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine, akademske zajednice, udruga nacionalnih manjina i drugih relevantnih dionika. Dodatno, uključivanje jedinica područne (regionalne) samouprave, unaprijedilo bi i olakšavalo pristup nadležnim upravnim tijelima za vođenje registra birača u županiji“, naglasio je ministar Habijan odgovarajući na pitanje saborskog zastupnika Armina Hodžića.
Pisane vijesti
