Na 3. sjednici Hrvatskog sabora državni tajnik Bernard Gršić predstavio je prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi te prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. godine o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive „Akt o digitalnim uslugama.“
U Novi Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi uvode se prekršajno - pravne sankcije
„Novim Zakonom mijenjamo Zakon koji je donesen 2014. godine. Naime, u zadnjih 10 godina u digitalnoj transformaciji dogodilo se puno novih stvari zbog čega se pojavila potreba da se državna informacijska infrastruktura dodatno regulira na način da se uključe nove usluge i novi dijelovi državne informacijske infrastrukture u sam Zakon,“ naglasio je državni tajnik Gršić na početku svog izlaganja.
„Stoga se predlaže donošenje novog Zakona o državnoj infrastrukturi, a ne njegova izmjena,“ dodao je.
Ovim prijedlogom Zakona utvrđuju se prava, obveze i odgovornosti korisnika državne informacijske infrastrukture vezano za uspostavu, razvoj i upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom.
Državna informacijska infrastruktura predstavlja zajedničku informacijsko-komunikacijsku-tehnološku osnovicu za rad i razvoj sustava obveznika primjene novog Zakona.
Svrha državne informacijske infrastrukture je osigurati korisnicima digitalizaciju procesa, konsolidaciju i optimizaciju troškova, međusobnu komunikaciju i razmjenu podataka, ujednačiti način pružanja elektroničkih usluga i elektroničku komunikaciju te dostavu akata fizičkim i pravnim osobama, omogućiti jedinstveni pristup elektroničkim uslugama i njihovo sigurno korištenje te objediniti elektroničku komunikaciju s korisnicima državne informacijske infrastrukture.
Državni tajnik Gršić podsjetio je kako su obvezni korisnici državne informacijske infrastrukture tijela državne uprave i druga državna tijela te javne ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, dok su fakultativni korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe koje mogu koristiti državnu informacijsku infrastrukturu na vlastiti zahtjev i uz uvjete koji će se propisati Uredbom.
Ovaj prijedlog Zakona donosi novine u odnosu na postojeći Zakon na način da se proširuje krug obveznika (obvezni i fakultativni) s napomenom da se za obveznike korištenja državne informacijske infrastrukture propisuje obveznost razvijanja elektroničkih usluga iz njihovog djelokruga.
Zakon također osigurava i višu razinu zaštite u području kibernetičke sigurnosti donošenjem Pravilnika kojim se određuje jedinstvena jamstvena razina kibernetičke sigurnosti.
Proširuje se opseg mreža državne informacijske infrastrukture na mrežu Sveučilišnog računskog centra i Mrežu zdravstvenog sustava (HealthNet).
„S ciljem postizanje većeg stupnja interoperabilnosti u okviru središnjeg sustava ineteroperabilnosti kao komponente državne informacijske infrastrukture propisuje se donošenje Pravilnika o tehničkim rješenjima za razmjenu podataka iz Registra. Ukida se razlika između javnih i temeljnih registara i uvodi se zajednički pojam Registar,“ kazao je državni tajnik Gršić dodavši kako se zbog nepoštivanja odredbi postojećeg Zakona, u novi Zakon uvode prekršajno - pravne sankcije.
Veća zaštita korisnika od nezakonitog sadržaja
„Želim naglasiti da je 19. listopada 2022. godine donesene Uredba Europskog parlamenta i Vijeća koja je stupila na snagu te se izravno primjenjuje u svim državama članicama od 17. veljače 2024. godine. Uredbom se propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošači kupuju putem platformi roba, usluga i sadržaja,“ kazao je državni tajnik Gršić.
Na taj se način želi bolje zaštiti korisnike digitalnih usluga i njihova temeljna prava na internetu, uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi te osigurati jedinstven ujednačen pravni okvir na razini Europske unije.
Digitalne usluge općenito, a osobito internetske platforme imaju sve važniju ulogu u gospodarstvu, osobito na unutarnjem tržištu jer poduzetnicima omogućuju da dođu do korisnika u cijeloj Europskoj uniji, olakšavaju prekograničnu trgovinu i otvaraju potpuno nove poslovne mogućnosti velikom broju trgovačkih društava u Europskoj uniji, stoga su usluge informacijskog društva, a posebno usluge posredovanja postale važan dio gospodarstva Europske unije i svakodnevnog života građana.
„Ova Uredba za cilj ima transformirati i uskladiti pravni okvir Europske unije trako da nova pravila reformiraju i dopunjuju Direktivu o elektroničkoj trgovini koja se odnosi na internetske posrednike, zadržavajući njezina ključna načela, uz uvođenje niza novih obveza u vez s dezinformacijama, nezakonitom robom i nezakonitim sadržajem, kibernetičkim nasiljem, obmanjujućim obrascima i ciljanim oglašavanjem,“ objasnio je državni tajnik Gršić.
Odredbe Uredbe primjenjuju se na pružatelje određenih usluga informacijskog društva, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadnu na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačan zahtjev primatelja.
Ovim prijedlogom Zakona se ostvaruju zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe jer je potrebno da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.
„Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, a posebice razumljivosti zakonskih odredbi, predlaže se donijeti novi jedinstveni provedbeni propis kojim bi se riješilo sva ključna pitanja podjele nadležnosti, organizacijske i procesne naravi te stvorili nužni preduvjeti za uspostavu novog zakonodavnog okvira elektroničke trgovine i primjenu Uredbe EU-a,“ istaknuo je državni tajnik Gršić.
„Uredba propisuje da države članice imenuju koordinatora za digitalne usluge, što se ovim Zakonom i čini te se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM imenuje koordinatorom za digitalne usluge u Hrvatskoj,“ dodao je.
Koordinator za digitalne usluge ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih u Uredbi i odgovoran je za osiguranje koordinacije na nacionalnoj razini za nadzor pružatelja usluga posredovanja i provedbu Uredbe.
Uredba EU-a također propisuje da države članice imenuju i nacionalno nadležna tijela za izdavanje naloga protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija pa se tako ovim Zakon za navedena nacionalna nadležna tijela određuju Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj, zatim Agencija za zaštitu osobnih podataka za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka, Carinska uprava i Ministarstvo financija za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu prava intelektualnog vlasništva, Državni inspektorat za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa iz djelokruga inspekcija Državnog inspektorata te Ministarstvo zdravstva za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova, medicinskih proizvoda i biomedicine.
„Novim zakonodavnim okvirom omogućit će se veća kontrola na internetu jer će korisnici imati bolje informacije o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje, stoga će nova pravila pomoći u zaštiti korisnika od nezakonitog sadržaja, a značajno će se poboljšati uklanjanje nezakonitog sadržaja što je brže moguće kako bi se smanjili efekti štetnosti,“ zaključio je državni tajnik Gršić.
Pisane vijesti
