Osnovica državnih dužnosnika se nije podizala od 2014. godine, a Vlada je u posljednja dva mandata napravila dosta po pitanju dizanja plaća i mirovine
Gostujući u emisiji RTL Danas u četvrtak, 25. srpnja, ministar Damir Habijan je kazao kako osnovica državnih dužnosnika nije dizana od 2014. godine: „Štoviše, od 1. siječnja 2009. do 1. siječnja 2015., ona je smanjena 28,2 posto. Smatramo da na početku trećeg mandata, nakon što smo uredili područje državnih službenika, mišljenja smo da je došlo vrijeme da uredimo područje državnih dužnosnika".
Upitan je li dizanje plaće za 60 posto previše odjednom, ministar je rekao:
"Mislim da je vrijeme da malo odmaknemo od populizma. Treba gledati uvjete u kojima ovo radimo - povećanje BDP-a, najveća zaposlenost, najmanja nezaposlenost ikad. Mislim da je vrijeme da sada uredimo pitanje i područje državnih dužnosnika."
„Kada kažemo 'državni dužnosnici', govorimo o 269 osoba. Pogotovo u Vladi, ministri i premijer su osobe s izbornim legitimitetom. Za sebe osobno mogu reći, kao čelnik jednog tijela Ministarstva pravosuđa, snosim i najveću odgovornost. Snosim odgovornost za svoj rad. Nemam ništa protiv, i drago mi je da su plaće ravnatelja uprava, načelnika sektora, glavne tajnice, veće nego moja, odnosno takve, ali da su baš veće od čelnika tijela, mislim da to nije baš dobra poruka", rekao je ministar Habijan.
Na pitanje što bi odgovorio građanima da su mu u oči rekli riječi poput 'sebično' i 'bezobrazno', ministar je izjavio:
"Dijelom mogu ovo razumjeti, ali istine radi, možda par podataka koji plastično pokazuju neke stvari: 2014. se nije dizala osnovica državni dužnosnika, 2016., ako gledamo prosječnu neto plaću, rasla je 77 posto. Ako pogledamo medijalnu, rasla je 71 posto. Mirovina je rasla 61 posto, minimalna plaća 103 posto. Za to vrijeme, od 2016- do 2024., kumulativna stopa inflacije je gotovo 30 posto. Ponavljam, osnovica državnih dužnosnika se od 2014. uopćenije podizala i mijenjala. Mislim da dovoljno govori koliko je Vlada u ova dva mandata napravila po pitanju dizanja plaća i mirovine. Ne libim se toga reći, kao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da je napokon vrijeme da uredimo ovo područje."
U odnosu na plaće gradonačelnika i župana, ministar Habijan je pojasnio kako se radi o lokalnim dužnosnicima čije se plaće ne financiraju iz državnog, već iz lokalnih proračuna:
„To se u konačnici vidi iz financijskog učinka. Financijski učinak za ovu godinu 4 milijuna i 100 tisuća eura. Ovo što se pitali je stvar lokalnih dužnosnika, koji iz lokalnog, ne državnog proračuna, financiraju pitanje svojih plaća. Osnovica može utjecati na to da dobiju osnovu da dižu plaće. To je na njima, njihova odluka, sredstva iz lokalnog proračuna nemaju veze s državnim proračunom."
Po pitanju najavljenih novih reformi, izmjena koeficijenata i rasta plaća ministar je istaknuo:
"Mislim da je došlo vrijeme da, kada govorimo o uređenju pitanja državnih dužnosnika, neke stvari moramo suštinski mijenjati. Ne bih volio da samo govorimo o koeficijentima. Mislim da moramo otvoriti puno širu temu, na neki način napraviti iskorak koji nije toliko specifičan i nije sustav isključivo vezan samo uz osnovice i koeficijente. Spominju se termini predsjednik države, predsjednik Vlade. Nema personaliziranja. Za četiri godine bit će druga Vlada, saborski zastupnici. Mislim da bi sva tri tijela državne vlasti i Ustavni sud kao četvrta kategorija trebale imati podjednake koeficijente."
Izvor: Danas.hr
Pisane vijesti
