Državni tajnik Bernard Gršić: Suradnjom Vlade RH, akademske zajednice i privatnog sektora provodimo cjelovitu digitalnu transformaciju zemlje i društva
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva organizirao je šesti sastanak „Radne skupine za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture i digitalne transformacije“ čija je uloga omogućiti integriranu i koordiniranu provedbu Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, odnosno kroz iduće desetljeće
. Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u svom je uvodnom obraćanju pozdravio sve prisutne te izvijestio o zaključcima 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju koje je održana prošli tjedan, a kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković. Vijeće kontinuirano prati provedbu Strategije razvoja digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. kroz njezina četiri strateška cilja: digitalizaciju gospodarstva, digitalizaciju javne uprave, kroz omogućavanje pristupa internetu svim građanima i kroz razvoj digitalnih vještina građana, kao potencijal za daljnji brži rast i razvoj digitalnog društva Hrvatske. Strategija je zadala jasan okvir za postizanje digitalne transformacije u svim segmentima društva koja se provodi kroz niz projekata za razvoj digitalne javne uprave usmjerene na unapređenje kapaciteta i bolju organizaciju. 63% naših građana usvojilo je osnovne digitalne vještine, iznad prosjeka Europske unije, a broj korisnika sustava e-Građani povećan je na 1,9 milijuna što je pola Hrvatske. Građani su dosada portal koristili 170 milijuna puta. Sve to pridonosi ravnomjernom digitalnom razvoju Hrvatske i njenoj sigurnosti.
Digitalizacija javne uprave ključna je za snažan oporavak, a to podrazumijeva velika ulaganja i složen proces reformi za što je glavni preduvjet odgovarajuća koordinacija između tijela javne uprave, dodajući kako Vlada Republike Hrvatske snažno nastavlja s digitalnom transformacijom.
Nikola Modrušan, zamjenik državnog tajnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održao je prezentaciju na temu
“Nove usluge u CDU”. Naglasio je kako nastavljamo razvijati državnu informacijsku infrastrukturu kroz EU i nacionalna sredstva. Cilj nam je povećati učinkovitost i transparentnost rada tijela javnog sektora. Želimo osigurati tijelima javne uprave dostupnost alata i tehnologija potrebnih za razvoj ekonomičnijih i kvalitetnijih digitalnih usluga usklađenih s potrebama njihovih korisnika, unaprijediti postojeće procese i izradu kompleksnih usluga.
Miljenko Hajnić, sektorski koordinator za razvoj digitalnog društva sa temom “
Izazovi, dobre prakse i očekivanja u interoperabilnosti” stavio je naglasak na interoperabilnost tj. na učinkovito međusobno djelovanje i naveo neke od preporuka iz Europskog okvira interoperabilnosti (EIF). Uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti stvara se konsolidacija temeljnih registara, integracija tih registara na Državnu sabirnicu te uspostava središnjeg portala za interoperabilnost.
Željko Holik, viši savjetnik - specijalist, iz Službe za razvoj elektroničkih usluga, na temu “
Razvoj eUsluga” predstavio je standardizirani proces razvoja e-Usluga od početne zamisli do trenutka objave na produkciji. Za razliku od starih procedura razvoja e-Usluga, skrenuta je pozornost da prema smjernicama e-Standarda interakcija između tijela javnoga sektora i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva treba započeti već u ranim fazama promišljanja o e-Usluzi. S druge strane, tijela javnoga sektora već u ranoj fazi razvoja projekta dobivaju sve relevantne informacije o izgrađenim elementima državne informacijske infrastrukture koje su im na raspolaganju i time stječu perspektivu kako zadovoljiti potrebe ili riješiti probleme svojih budućih korisnika implementacijom raspoloživih gradivnih blokova. U duhu digitalne transformacije, prije razvoja digitalnog koncepta usluge i raspisa funkcionalne specifikacije skrenuta je pozornost da je od velike važnosti kritički sagledati aktualni analogni proces te reducirati nepotrebne korake. Tek na tim temeljima treba započeti proces kreiranja digitalnog koncepta s krajnjim ciljem, a to je dizajn end-to-end usluga koje su intuitivne i jednostavne za korištenje najširem krugu korisnika.
Igor Ljubi, načelnik Sektora za razvoj digitalne infrastrukture s temom “Nove regulative” pojasnio temeljne koristi donošenja novog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi kojim se između ostalog definira sama državna informacijska infrastruktura i njezine komponente, servisi i standardi. Protumačio je između ostalog Akt o interoperabilnoj Europi (Interoperable Europe Act, IEA) koji ima za cilj digitalnu transformacija javnih uprava poticanjem interoperabilnosti među organizacijama, zatim Akt o upravljanju podacima (Data Governance Act, DGA) koji ima za cilj stvaranje europskog prostora za upravljanje podacima, omogućavanje dostupnosti i korištenja podataka za inovacije i rast, jačanje povjerenja i zaštite privatnosti. Pojasnio je prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (eIDAS). Fokus je stavljen na pripremu pravnih i tehničkih preduvjeta koje će omogućiti primjenu novog Europskog digitalnog identiteta, EU lisnice; za sve EU građane i rezidente te pravne osobe na području Europske unije.
Lidija Suman, načelnica Sektora za službene dokumente i informacije na temu “Otvoreni podaci” pojasnila je kako koncept otvorenih podataka polazi od shvaćanja da su podaci koje tijela javne vlasti prikupljaju i proizvode u okviru svog djelokruga zajedničko dobro svih dionika društva - uprave, građana, privatnog i civilnog sektora. Naglasila je da portal Otvorenih podataka predstavlja
centralno mjesto za pristup otvorenim podacima tijela javne vlasti. Trenutno se provode aktivnosti pripreme nove politike otvorenih podataka i pripadajućeg akcijskog plana za njenu provedbu s naglaskom na objavu visokovrijednih skupova podataka.
Morana Pleština, sektorska koordinatorica za razvoj digitalnog društva prezentirala je Nacrt prijedloga
Programa Politike „Put u digitalno desetljeće 2030“ (Roadmap) i u okviru osvrta na novi format godišnjeg praćenja digitalne transformacije država, naglasila kako je DESI (Indeks gospodarske i društvene digitalizacije) sada integriran u izvješće o stanju digitalnog desetljeća i koristi se za praćenje napretka u ostvarenju četiri digitalna cilja. Svrha izrade Nacrta prijedloga Programa politike „Put u digitalno desetljeće 2030” proizlazi iz zajedničke obveze Europske komisije, država članica i Europskog parlamenta u ostvarivanju digitalnih ciljeva do 2030., zajedničkog smjera digitalne transformacije Europske unije i poštivanja europskih digitalnih prava i načela, a to su: ljudi u središtu, solidarnost i uključivost, sloboda izbora, sudjelovanje i osiguranje, sigurnost i održivost.
Brankica Alujević Grgas, načelnica Sektora za koordinaciju razvoja digitalnog društva izvijestila je i održala prezentaciju o
„Provedbi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine”. Naglasila je kako je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva zatražio od nadležnih tijela državne uprave da, nastavno na strateške ciljeve Strategije i pripadajuća prioritetna područja, u okviru provedbe reformi i investicija NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) te projekata iz ostalih izvora financiranja (VFO, PKK i dr.) koji su u tijeku ili u planu, dostave informaciju o tome kako projekti/aktivnosti koje provode doprinose ostvarenju ciljeva prioritetnih područja Strategije. Na temelju prikupljenih informacija izrađeno je Izvješće o provedbi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Iz analize pristiglih očitovanja primijećen je značajan doprinos ostvarenju prioritetnih područja strateških ciljeva. Naglasila je kako je Strategija zadala jasan okvir za postizanje digitalne transformacije u svim segmentima društva koja se provodi kroz niz projekata za razvoj digitalne javne uprave usmjerene na unapređenje kapaciteta i bolju organizaciju. Strategija obuhvaća širok spektar institucija državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnog sektora, stoga je za njezinu uspješnu provedbu ključna učinkovita koordinacija svih relevantnih dionika. S ciljem osiguravanja kvalitete provedbe ove javne politike i učinkovite koordinacije s relevantnim dionicima za postizanje strateških ciljeva uspostavljena je struktura upravljanja koja se sastoji od dvije razine - strateškog upravljačkog vijeća na nacionalnoj razini te međuresorne radne skupine na operativnoj razini, čiji rad koordinira Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kao tijelo odgovorno za digitalizaciju.
Digitalna transformacija hrvatskog društva i nacionalne ekonomije znatno napreduje. Od ulaska u EU, Republika Hrvatska kontinuirano pojačava svoje napore za digitalnu transformaciju i pružanju javnih e-usluga građanima i gospodarstvu. Na sastanku su, uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, sudjelovali predstavnici relevantnih državnih institucija i tvrtki.
