Državni tajnik Gršić: Djeca i mladi trebaju svaki dan odvojiti pet minuta da se educiraju o tome kako biti siguran na internetu
U Zagrebu je održana tematska konferencija
“Potraga za boljim internetom”. Glavni cilj konferencije je bio uputiti prema javnosti snažnu poruku o važnosti prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade.
U okviru konferencije održan je okrugli stol
„Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“, na kojem su sudjelovali državni tajnik
Bernard Gršić, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji je za vrijeme svog obraćanja poseban naglasak stavio na kontinuiranu edukaciju u području informiranja kako biti siguran na internetu, te je naglasio kako digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje. Hrvatska pokazuje snažne rezultate glede postizanja ciljeva digitalnog desetljeća povezanih s digitalnim vještinama. Hrvatska ima oko 63% stanovništva koje posjeduje barem osnovne digitalne vještine naspram prosjeka EU-a od 54%. Glede posjedovanja „barem osnovnih vještina stvaranja digitalnog sadržaja” od ovih 63% s osnovnim digitalnim vještinama smo na 81% u usporedbi sa 66% na razini EU-a, zaključio je državni tajnik.
Andrea Čović Vidović iz predstavništva Europske komisije naglasila je kako glavna europska strategija usmjerena prema zaštiti djece na internetu je Strategija za bolji internet za djecu (BIK+). Fokusi strategije su digitalno osnaživanje, sigurna digitalna iskustva te aktivno sudjelovanje.
Robert Tomljenović iz Agencije za elektroničke medije govorio je o ulozi agencije u promicanju medijske pismenosti, te koja je poveznica između medijske pismenosti i boljeg, sigurnijeg interneta za djecu. Europska komisija također provodi aktivnosti na suzbijanju dezinformacija, primjerice: Smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja iz 2022.
Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji Internet poručio je kako su centri jedna su od aktivnosti europske Strategije za bolji internet za djecu, te na koji način se provode aktivnosti u Hrvatskoj i kako su povezane s aktivnostima u drugim zemljama.
Tanja Zaninović iz HAKOM-a pojasnila je ulogu HAKOM-a u zaštiti djece na internetu i kao već godinama Hakom tradicionalno pred Dan sigurnijeg interneta objavljuje Vodiče za sigurniji Internet.
Jakov Kiš, iz CARNET CERT-a pojasnio je vezu između CARNET-a i CERT-a, te koja je uloga CERT-a u zaštiti djece. Naglasio je kako provode edukativne aktivnosti kao što su „Ne budite i vi hrvatski naivac“ te Cybersecurity nindže preko kojih educiraju javnosti o temi kibernetičke sigurnosti.
Anamarija Mladinić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka posebno je progovorila o zaštiti podataka djece i savjetovala što bi djeca trebala učiniti, a što odrasli u vezi zaštite na Internetu. Kazala je kako su AZOP-ove publikacije i smjernice najčešće namijenjene odraslima, ali neke od njih mogu proučavati i djeca i mladi. Objasnila je što je web alat „Olivia“, virtualna asistentica za usklađivanje s GDPR-om.
Neven Ricijaš sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta preporučio je prigodne psihoedukativne intervencije u području korištenja virtualnih tehnologija kod djece i mladih. Okrugli stol je moderirala
Lidija Kralj iz udruge
Suradnici u učenju.
