Državni tajnik Bernard Gršić: Hrvatski građani moći će se u cijeloj Europskoj uniji identificirati elektroničkim putem, ali i fizički svojim mobitelom na kojem će imati sve dokumente za koje smatraju da su im potrebni, a jedan od njih može biti i diploma sveučilišta
Sveučilište u Zagrebu, svjesno svoje odgovornosti i važne uloge u provedbi digitalne transformacije, organiziralo je Dan digitalne transformacije kako bi dodatno istaknulo važnost ove sveobuhvatne reforme koja obuhvaća društvo u cjelini, pa tako i sustav znanosti i visokoga obrazovanja.
Državni tajnik Bernard Gršić kao izaslanik predsjednika Vlade na Danu digitalne transformacije Sveučilišta u Zagrebu između ostaloga istaknuo je kako bi kroz neko vrijeme trebala biti spremna digitalna lisnica :“To je nešto novo što će na razini Europske unije, nadamo se, do kraja iduće godine zaživjeti. Hrvatski će se građani moći u cijeloj Europskoj uniji identificirati elektroničkim putem, ali i fizički svojim mobitelom na kojem će imati sve dokumente za koje smatraju da su im potrebni, a jedan od njih može biti i diploma sveučilišta“ - zaključio je državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Sukladno Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, kao i na dokumente koji su u području digitalizacije obrazovanja doneseni na europskoj razini – npr. Akcijski plan za digitalno obrazovanje (engl. Digital Education Action Plan), koji donosi viziju visokokvalitetnoga, uključivoga i pristupačnoga digitalnoga obrazovanja u Europi temeljenoga na prilagodbi sustava obrazovanja i osposobljavanja država članica digitalnom dobu, Sveučilište u Zagrebu Dan digitalne transformacije realiziralo je u suradnji s brojnim dionicima.
Digitalizacija donosi brojne promjene na sveučilištu koje obuhvaćaju istraživačke, obrazovne i inovacijske procese, kao i unaprjeđenja vezana uz transfer tehnologije te organizaciju i sustav upravljanja visokoobrazovnim institucijama. Taj je proces vođen željom za unaprjeđenjem kvalitete i dostupnosti obrazovanja, prilagodbom tehnološkom napretku i povećanjem učinkovitosti administracije, a sve kako bi se studenti pripremili za digitalno doba. Između ostaloga, digitalizacija znanosti i visokoga obrazovanja pridonosi unaprjeđenju iskustava učenja i omogućuje uvođenje fleksibilnih modela studiranja i učenja, olakšava pristup globalnim resursima te povećava globalnu vidljivost sveučilišta, pozitivno utječe na kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka, posebice studentskih i istraživačkih podataka, povećava spremnost institucije za stvaranje brzih odgovora na različite izazove te stvara preduvjete za donošenje odluka koje se temelje na podatcima. Također, digitalizacija pridonosi kvaliteti istraživanja povezivanjem istraživača s različitih sveučilišta i disciplina te omogućuje dubinsku analizu podataka, čime se proširuju istraživačke mogućnosti.
